Što je mali mozak?
Mali mozak (što je latinski "mali mozak") glavna je struktura stražnjeg mozga koja se nalazi u blizini moždanog debla. Ovaj dio mozga odgovoran je za koordinaciju dobrovoljnih pokreta. Također je odgovoran za brojne funkcije, uključujući motoričke vještine kao što su ravnoteža, koordinacija i držanje tijela.
Gdje se nalazi?
Mali mozak je najveća struktura stražnjeg mozga i može se naći u stražnjem dijelu lubanje ispod sljepoočnog i zatiljnog režnja te iza moždanog debla.
Gledajući mozak, mali mozak izgleda poput manje strukture odvojene od mozga, koja se nalazi ispod hemisfera moždane kore. Mali mozak sastoji se od kore koja prekriva bijelu tvar, kao i klijetke ispunjene tekućinom. Također je podijeljen na dvije hemisfere poput moždane kore.
Dva su glavna dijela malog mozga:
- Korteks malog mozga: Sloj koji sadrži presavijeno tkivo koji sadrži većinu neurona malog mozga
- Jezgre malog mozga: Unutarnji dio malog mozga koji sadrži živčane stanice koji prenose informacije iz malog mozga
Mali mozak čini samo 10% ukupnog volumena mozga, ali sadrži otprilike 50% do 80% neurona mozga.
Upotrebe i funkcije
Mali mozak prima informacije iz drugih dijelova mozga i živčanog sustava, uključujući moždano stablo, leđnu moždinu i mozak. Te dolazne informacije tada koristi mali mozak za koordinaciju i kontrolu dobrovoljnih pokreta.
Mali mozak je poput "mini-mozga" što se tiče pokreta i igra važnu ulogu u koordinaciji, držanju i ravnoteži, kao i u govoru i brojnim važnim mentalnim procesima.
Postoji nekoliko ključnih funkcija malog mozga, uključujući:
- Ravnoteža i držanje tijela
- Mentalna funkcija
- Pokret
- Motoričko učenje
- Vizija
Utjecaj malog mozga
Mali mozak ima utjecaj na niz kritičnih funkcija.
Koordiniranje dobrovoljnih kretanja tijela
Pokret je složen proces koji zahtijeva niz različitih mišićnih skupina koji rade zajedno. Razmislite koliko je skupina mišića uključeno u proces hodanja, trčanja ili bacanja lopte.
Iako se ne smatra da mali mozak pokreće kretanje, ovaj dio mozga pomaže u organizaciji svih radnji mišićnih skupina uključenih u određeno kretanje kako bi se osiguralo da tijelo može proizvesti tekuće, koordinirano kretanje. To uključuje pokrete očiju i pokrete povezane s govorom.
Mentalne funkcije
Istraživači vjeruju da mali mozak igra ulogu u razmišljanju, uključujući obradu jezika i raspoloženja, kao i pažnju, odgovor na strah i odgovor na zadovoljstvo ili nagradu.
Ravnoteža i držanje tijela
Da bismo razumjeli važnu ulogu koju ima mali mozak, može biti korisno pogledati što se događa kada je funkcija ovog dijela mozga oslabljena.
Pijenje alkohola, na primjer, ima neposredan učinak na mali mozak i dovodi do poremećaja u tjelesnoj koordinaciji i pokretima. Ljudi koji su jako opijeni mogli bi otkriti da čak ni ne mogu hodati u ravnoj liniji ili dodirivati vlastiti nos kad im se to naloži.
Učenje motora
Kad naučite izvoditi novu vještinu poput vožnje bicikla ili udaranja u bejzbol, često prolazite kroz postupak pokušaja i pogrešaka. Kako fino podešavate svoje motoričke pokrete, na kraju postajete sve sposobniji za izvođenje vještine, a na kraju radnju možete izvoditi neometano. Mali mozak igra presudnu ulogu u ovom procesu motoričkog učenja.
Uzroci oštećenja malog mozga
Oštećenje malog mozga ili njegove veze s drugim dijelovima živčanog sustava može biti rezultat traume, zdravstvenih stanja, lijekova i drugih čimbenika, uključujući:
- Poremećaj upotrebe alkohola
- Tumor na mozgu
- Ozljeda glave
- Huntingtonova bolest
- Infekcije
- Trovanje olovom ili živom
- Lijekovi, uključujući benzodiazepine ili barbiturate
- Multipla skleroza
- Parkinsonova bolest
- Moždani udar
Uvjeti koji utječu na mali mozak
Kada je vaš mali mozak oštećen, živčane stanice se raspadaju i umiru te mogu uzrokovati sljedeće:
- Ataksija: Gubitak kontrole nad dobrovoljnim kretanjem (npr. Sposobnost pokretanja tijela onako kako želite)
- Kognitivni hendikep: Smanjenje svjesnih mentalnih aktivnosti, uključujući razmišljanje, učenje, pamćenje i koncentraciju
- Distonija: Nehotično stezanje mišića koji obično rade u suradnji, tako da se dio tijela zbog toga drži u neobičnom i često bolnom položaju
- Drhtanje: Nehotično, ritmičko stezanje mišića koje može dovesti do pokreta tresenja ruku, nogu, lica, glave ili glasnica
- Nestabilan hod: Hodanje nesigurno ili nespretno (Osoba nesigurnog hoda može se činiti opijenom čak i ako to nije slučaj.)
- Vrtoglavica: Osjećaj vrtoglavice okretanja, njihanja ili naginjanja, koji je često povezan s problemima s ravnotežom i često popraćen mučninom, povraćanjem, glavoboljom ili gubitkom sluha
Uz to, istraživači proučavaju vezu između disfunkcije cerebeluma i sljedećeg:
- Poremećaji anksioznosti: Kategorija poremećaja, uključujući panični poremećaj i socijalni anksiozni poremećaj koji su obilježeni pretjeranom ili iracionalnom anksioznošću ili strahom koji je nesrazmjeran stvarnoj prijetnji
- Poremećaj iz autističnog spektra: Razvojno stanje koje uzrokuje oštećenja u socijalnim interakcijama i komunikaciji
- Disleksija: Poremećaj koji otežava obradu govora i rezultira problemima s čitanjem, pisanjem i pravopisom
- Shizofrenija: Psihotični poremećaj koji karakteriziraju iskrivljene percepcije, misli, osjećaji i uvjerenja koja nisu povezana sa stvarnošću
Savjeti
Iako ne možete spriječiti mnoga zdravstvena stanja povezana s disfunkcijom malog mozga, postoji nekoliko koraka kako biste održali mozak zdravim i bez ozljeda:
- Vježbajte sigurnost. Nosite sigurnosni pojas u automobilu i kacigu dok vozite bicikl ili igrate kontaktne sportove. Smanjite rizike od pada u vašem domu osiguravanjem prostirki i organiziranjem labavih žica.
- Jedite zdravo i vježbajte. Zdrava prehrana i redovita tjelovježba izvrsni su za vaše tijelo i mozak, a vježbanje može stimulirati protok krvi u vašem mozgu i smanjiti rizik od moždanog udara.
- Smanjite alkohol. Kronično, žestoko piće može rezultirati poremećajem uzimanja alkohola i uzrokovati moždani udar - oba čimbenika oštećenja malog mozga.
- Prestani pušiti. Pušenje cigareta utječe na rad mozga i povezano je s povećanim rizikom od moždanog udara.
Povijest malog mozga
Izrazit izgled malog mozga prvi su put opisali filozofi prije tisućama godina. Rimski liječnik Galen dao je najranije sačuvane opise ovog dijela mozga.
Međutim, tek početkom 19. stoljeća liječnici i istraživači počeli su učiti više o funkcijama ovog dijela mozga. Eksperimentalni rad koji je uključivao ablacijske dijelove malog mozga kod životinja otkrio je da ovaj dio mozga je važan u koordinaciji pokreta.