Yuo cna porbalby raed tihs esaliy desptie teh msispeillgns.
Ovakvi se odlomci već godinama poskakuju po internetu. Ali kako ih čitamo? Kako naš mozak tako brzo shvati ta zbrkana slova? Odgovor je jednostavan: obrada od vrha prema dolje.
Što je obrada od vrha prema dolje?
U obradi odozgo prema dolje, percepcije započinju s najopćenitijim i kreću se prema specifičnijim. Na te percepcije jako utječu naša očekivanja i prethodno znanje. Jednostavno rečeno, vaš mozak primjenjuje ono što zna kako bi ispunio prazna mjesta i predvidio što slijedi.
Na primjer, ako je pokrivena polovica grane stabla, obično imate predodžbu kako to izgleda, iako polovica nije prikazana. To je zato što iz predznanja znate kako izgleda drveće.
Obrada informacija od vrha prema dolje omogućuje nam da shvatimo informacije koje su već unesena osjetilima, radeći prema dolje od početnih dojmova do određenih detalja.
Zašto koristimo obradu od vrha prema dolje
U svijetu u kojem smo okruženi gotovo neograničenim osjetilnim iskustvima i informacijama, obrada od vrha prema dolje može nam pomoći da brzo shvatimo okoliš.
Naša osjetila neprestano primaju nove informacije. U bilo kojem trenutku doživljavamo neprestani niz pogleda, zvukova, mirisa, okusa i fizičkih senzacija. Kad bismo se morali usredotočiti na sve ove senzacije svake sekunde svakog dana, bili bismo prezadovoljni.
Obrada od vrha prema dolje pomaže nam pojednostaviti razumijevanje svijeta. Omogućuje nam da brzo shvatimo sve informacije koje naša osjetila unose. Kad počnete unositi više informacija o svojoj okolini, vaši početni dojmovi (koji se temelje na prethodnim iskustvima i obrascima) utječu na to kako tumačite sitnije detalje.
Ova vrsta obrade može biti korisna kada tražimo obrasce u svom okruženju, ali te predispozicije također mogu ometati našu sposobnost percepcije stvari na nove i drugačije načine.
Utjecaji na ovaj proces
Brojne stvari mogu utjecati na obradu od vrha prema dolje, uključujući kontekst i motivaciju. Kontekst ili okolnosti u kojima se događaj ili predmet opažaju mogu utjecati na ono što očekujemo pronaći u toj određenoj situaciji.
Ako, na primjer, čitate članak o hrani i prehrani, riječ koja vam nije poznata možda biste protumačili kao nešto što se odnosi na hranu. Motivacija također može povećati vjerojatnost da nešto protumačite na određeni način. Na primjer, ako vam se prikaže niz dvosmislenih slika, možda ćete biti motiviraniji da ih shvatite kao povezane s hranom kad ste gladni.
Primjeri obrade odozgo prema dolje
Kako bismo bolje razumjeli kako obrada odozgo prema dolje može biti korisno istražiti nekoliko primjera ovog fenomena na djelu.
Stroop efekt
Jedan od klasičnih primjera obrade od vrha prema dolje je fenomen poznat kao Stroop efekt. U ovom zadatku ljudima se prikazuje popis riječi otisnutih u različitim bojama. Zatim se od njih traži da imenuju boju tinte, a ne samu riječ.
Zanimljivo je da su ljudi puno sporiji i čine više pogrešaka kad se značenje riječi i boja tinte ne podudaraju. Tako, na primjer, ljudima je teže kada se riječ "crvena" ispisuje zelenom tintom umjesto crvenom tintom.
Obrada od vrha prema dolje objašnjava zašto je taj zadatak tako težak. Ljudi automatski prepoznaju riječ prije nego što razmisle o određenim značajkama te riječi (poput boje u kojoj je napisana). To olakšava čitanje riječi naglas, a ne izgovaranje boje riječi.
Pogreške u kucanju
Utipkate poruku šefu, lektorirate je i pritisnete "Pošalji". Tek nakon što poruka ode u donju sferu, u prvih nekoliko rečenica uočavate tri pogreške u kucanju.
Ako ste iskusili neku verziju ovog scenarija, niste sami. Većini ljudi je teško uhvatiti vlastite pogreške u pisanju. Ali to nije zato što su glupi. Prema psihologu Tomu Staffordu, to je zapravo možda zato što ste pametni!
Tom Stafford, psiholog sa Sveučilišta Sheffield u Velikoj Britaniji
Kad pišete, pokušavate prenijeti značenje. To je zadatak na visokoj razini … Ne uhvatimo svaki detalj, nismo poput računala ili NSA baza podataka. Umjesto toga, mi uzimamo osjetilne informacije i kombiniramo ih s onim što očekujemo te vadimo značenje.
- Tom Stafford, psiholog sa Sveučilišta Sheffield u Velikoj BritanijiBudući da je pisanje zadatak na visokoj razini, mozak vas prevari da pročitate ono što jeste razmišljati trebali biste vidjeti na stranici. Ispunjava nedostajuće detalje i ispravlja pogreške, a da to uopće niste primijetili. To vam omogućuje da se usredotočite na složeniji zadatak pretvaranja rečenica u složene ideje.
