Kad bi se nešto u vašem vidnom polju dramatično promijenilo pred vašim očima, primijetili biste to odmah, zar ne? Iako biste mogli pomisliti da vidite ili ste svjesni svih promjena koje se događaju u vašem neposrednom okruženju, jednostavno postoji previše informacija da bi vaš mozak mogao u potpunosti obraditi.
Vaš mozak ne može biti svjestan svake pojedine stvari koja se događa u svijetu oko vas. U vašem se vidnom polju mogu dogoditi veliki pomaci, a vi nikada niste ni svjesni tih promjena. Psiholozi koriste pojam sljepoća za promjenu kako bi opisali tendenciju kojom ljudi moraju propustiti promjene u svom neposrednom vizualnom okruženju.
Evo zašto se događa sljepoća promjene kao i učinak koji ona može imati na to kako vi percipirate i komunicirate sa svijetom oko sebe.
Definicija
Prema studiji iz 2005. objavljenoj u časopisu Trendovi u kognitivnoj znanosti, pojam sljepoće za promjenu "odnosi se na iznenađujuće poteškoće koje promatrači imaju uočavajući velike promjene na vizualnim scenama."
Zašto su istraživači taj fenomen opisali kao iznenađujući? U mnogim su slučajevima promjene u vidnom polju toliko dramatične da se čini da ih je nemoguće propustiti. Ipak, kada je pažnja usmjerena negdje drugdje, ljudi su sposobni propustiti i manje i veće promjene koje se događaju ispred njih.
"Promjena sljepoće je neuspjeh u otkrivanju da se objekt pomaknuo ili nestao i suprotno je otkrivanju promjena. Fenomen sljepoće promjene može se demonstrirati čak i kada je promjena u pitanju velika (…)"
- Michael Eysenck i Mark Keane, "Kognitivna psihologija: Priručnik za studente" (2006)
Istraživanje
Možda najlakši način da se promjena sljepoće primijeti na djelu jest pogledati neke od fascinantnih eksperimenata koji su istraživali ovaj fenomen.
Blackmore, Belstaff, Nelson i Troscianko (1995)
Sudionicima je prikazana slika koja je promijenjena tijekom kratkog praznog intervala u vizualnoj sceni. Istraživači su otkrili da je sudionicima bilo teže otkriti promjene kad je došlo do kratkog odmora u vizualnoj sceni.
Simons i Levin (1998)
Za ovu su studiju istraživači jednostavno uključili sudionike u razgovor. Zatim, tijekom razdoblja ometanja, istraživači su izvornu osobu prebacili na neku drugu. Samo je oko polovine sudionika primijetilo zamjenu.
O’Regan, Rensink i Clarke (1999)
Istraživači su otkrili da kada se na sliku prskaju mali oblici, poput prskanja blata po vjetrobranskom staklu automobila, mogu se napraviti velike promjene na vizualnoj sceni, a da promatrač to ne primijeti.
Prethodno istraživanje pokazalo je da se promjena sljepoće može prouzročiti poremećajem vida, poput treperenja, treptanja ili pokreta očima. Međutim, studija iz 1999. godine pokazala je da se promjena sljepoće može dogoditi i bez vizualnog maskiranja.
Levin, Momen, Drivdahl i Simons (2000.)
Istraživači su promatračima govorili o promjenama koje su se dogodile u filmskom nizu i pokazivali im fotografije iz filma. 83% sudionika predviđalo je da će primijetiti ove promjene.
Međutim, u izvornim eksperimentima sa sljepoćom promjene koji su koristili film, samo je 11% ljudi primijetilo promjene.
Feil & Mestre (2010.)
Najnovija istraživanja također sugeriraju da stručnjaci za predmet mogu biti vještiji u uočavanju promjena u svom području stručnosti u odnosu na novake. Na primjer, fizičar bi mogao bolje otkriti promjene u fizičkom problemu nego student na prvom tečaju fizike.
Uzroci
Sposobnost otkrivanja promjena oko nas igra glavnu ulogu u našem svakodnevnom životu, kao što je primjećivanje kada nam automobil zalazi u prometnu traku ili promatranje osobe koja ulazi u sobu.
Ako je sposobnost opažanja promjene u našem okruženju toliko važna, zašto onda često ne primijetimo velike promjene?
Usredotočena pažnja i ograničeni resursi
Upravo u ovom trenutku vaša je pažnja usmjerena na riječi koje čitate. Dok gledate ovu rečenicu, obraćate li pozornost na boju zida sobe u kojoj se nalazite? Jeste li svjesni položaja u kojem su vam stopala? Dok vam nisu postavili to pitanje, vrlo je malo vjerojatno da ste obraćali pažnju na bilo koju od tih stvari.
Prema istraživačima Danielu Simonsu i Danielu Levinu, naša je pažnja ograničena. Moramo odabrati na što ćemo se usredotočiti.
U bilo kojem trenutku možemo se usredotočiti samo na ograničeni broj objekata, a to je onih nekoliko predmeta na koje obraćamo veliku pozornost. Velike količine informacija jednostavno prolaze pored naše svijesti, jer nam nedostaju resursi da bismo im se pozabavili.
Očekivanja i prošla iskustva
Često naša očekivanja o onome što bi se trebalo dogoditi u okolišu mogu igrati ulogu u onome što primjećujemo u svijetu.
"Jedan od razloga zbog kojih ljudi misle da bi vidjeli promjene može biti taj što iz prošlih iskustava znaju da su promjene koje se događaju u stvarnom životu obično lako uočiti. Ali postoji važna razlika između promjena koje se događaju u stvarnom životu i onih koje se događaju u promjenama eksperimenti s otkrivanjem. Promjene koje se događaju u stvarnom životu često su popraćene pokretom koji daje trag koji ukazuje na to da se promjena događa. "
- E. Bruce Goldstein, "Senzacija i percepcija" (2017.)
Ne primjećujemo određene promjene - posebno one koje su umjetno proizvedene u eksperimentalnom laboratoriju - jer jednostavno ne očekujemo da bi se takve promjene mogle ili bi mogle dogoditi.
Koliko se često u stvarnom životu osoba iznenada pretvori u nekoga drugog, predmet iznenada zatreperi ili postoji, ili čovjekova košulja promijeni boju pred našim očima?
Te se stvari jednostavno ne događaju u našem svakodnevnom postojanju, pa ih obično ne primjećujemo kad se dogode u montiranom eksperimentu ili sceni.
Ostali čimbenici
Postoje i drugi čimbenici koji bi mogli utjecati na promjenu sljepoće, uključujući pažnju, dob, način na koji se predmeti prezentiraju i upotrebu psihoaktivnih droga. Istraživači su također otkrili da preusmjeravanje čovjekove pažnje, poput uzrokovanja distrakcije, dovodi do povećane sljepoće zbog promjena.
Starost osobe također može igrati ulogu: studije su otkrile da stariji ljudi rjeđe otkrivaju promjene na vizualnoj sceni. Naša sposobnost unosa vizualnih informacija ograničena je ograničenim resursima.
"Osnovni je problem što vam na oči padne mnogo više informacija nego što biste ih mogli analizirati, a ipak završe s mozgom razumne veličine"
-Jeremy Wolfe, Harvard Medical School (New York Times, Travanj 2008.)
Da bismo se nosili sa ogromnom količinom podataka, ogromne količine informacija ulaze u naš vizualni sustav bez da se asimiliraju. Usredotočena pažnja na jedan dio naše okoline omogućuje nam da "osvijetlimo reflektor" na nešto što smatramo važnim. Tada smo to prepoznali kao nešto što moramo obraditi i čemu moramo pripaziti.
Promijenite sljepilo u stvarnom svijetu
Otkrivanje promjena igra glavnu ulogu u našoj sposobnosti funkcioniranja u našem svakodnevnom životu. Promjena sljepoće može uzrokovati probleme u stvarnim situacijama, kao što su:
- Kontrola zračnog prometa. Katastrofe, pa čak i smrtni slučajevi mogli bi nastati ako kontrolor zračnog prometa nije uspio otkriti promjene prilikom praćenja polijetanja, slijetanja i putanje leta.
- Vožnja. Neotkrivanje promjena u okolišu dok vozite može dovesti do strašnih, čak i fatalnih posljedica. Istraživači su otkrili da smetnje poput razgovora putem telefona ili slanja poruka tijekom vožnje mogu utjecati na pažnju i dovesti do povećane sljepoće.
- Svjedočenje očevidaca. Istraživači su otkrili da promjena sljepoće može utjecati na sposobnost očevida da prepriča detalje zločina ili da pravilno identificira počinitelja.
- Društvene interakcije. Promjena sljepoće može utjecati na naše svakodnevne socijalne interakcije. Na primjer, izrada relativno manjeg klizanja poput traženja pogrešnog konobara za ček kad večerate.