Osobnost je nešto o čemu ljudi imaju tendenciju puno razmišljati. Kad upoznamo nove ljude, bilo kroz posao, školu ili društvene događaje, često se usredotočimo na njihovu osobnost. Bilo da su simpatični, korisni, odlazni ili sramežljivi, samo su neke od stvari koje procjenjujemo dok ocjenjujemo ljude oko sebe.
Što je razvoj osobnosti?
Naša nas osobnost čini onim što jesmo, ali kako se točno oblikuju naše osobnosti? Razvoj osobnosti glavna je tema koja je zanimala neke od najistaknutijih mislilaca u psihologiji. Od nastanka psihologije kao zasebne znanosti, istraživači su predložili razne ideje kako bi objasnili kako i zašto se osobnost razvija.
Razvoj osobnosti odnosi se na to kako se s vremenom pojavljuju organizirani obrasci ponašanja koji čine jedinstvenu osobnost svake osobe. Mnogi čimbenici utječu na osobnost, uključujući genetiku, okoliš, roditeljstvo i društvene varijable. Možda najvažnije, trajna interakcija svih ovih utjecaja nastavlja s vremenom oblikovati osobnost.
Ključne teorije
Naše nas osobnosti čine jedinstvenima, ali kako se osobnost razvija? Kako točno postajemo ono što smo danas? Koji čimbenici igraju najvažniju ulogu u formiranju ličnosti? Može li se osobnost ikad promijeniti?
Da bi odgovorili na ovo pitanje, mnogi istaknuti teoretičari razvili su teorije kako bi opisali različite korake i faze koji se događaju na putu razvoja ličnosti. Sljedeće se teorije usredotočuju na različite aspekte razvoja ličnosti, uključujući kognitivni, socijalni i moralni razvoj.
Freudove faze psihoseksualnog razvoja
Osim što je jedan od najpoznatijih mislilaca na području razvoja ličnosti, Sigmund Freud ostaje jedan od najkontroverznijih. U svojoj dobro poznatoj teoriji pozornice psihoseksualnog razvoja, Freud je sugerirao da se osobnost razvija u fazama koje su povezane s određenim erogenim zonama. Ako ne završi ove faze, pretpostavio je, dovelo bi do problema s osobnošću u odrasloj dobi.
Freudov strukturni model osobnosti
Freud nije samo teoretizirao kako se osobnost razvijala tijekom djetinjstva, već je razvio i okvir za strukturiranje cjelokupne osobnosti. Prema Freudu, osnovna pokretačka snaga osobnosti i ponašanja poznata je kao libido. Ova libidinalna energija napaja tri komponente koje čine osobnost: id, ego i superego.
- The iskaznica je aspekt osobnosti prisutan pri rođenju. To je najiskusniji dio osobnosti i tjera ljude da ispune svoje najosnovnije potrebe i nagone.
- The ego je aspekt osobnosti zadužen za kontrolu nagona id-a i prisiljavanje da se ponaša na realne načine.
- The super-ego je posljednji aspekt osobnosti koji treba razviti i sadrži sve ideale, moral i vrijednosti prožete našim roditeljima i kulturom. Ovaj dio osobnosti pokušava navesti ego da se ponaša u skladu s tim idealima. Ego se tada mora umjeravati između iskonskih potreba id-a, idealističkih standarda superega i stvarnosti.
Freudov koncept id-a, ega i superega stekao je važnost u popularnoj kulturi, unatoč nedostatku podrške i značajnom skepticizmu mnogih istraživača. Prema Freudu, tri su elementa osobnosti koja zajedno rade na stvaranju složenih ljudskih ponašanja.
Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja
Osmostupanjska teorija ljudskog razvoja Erika Eriksona jedna je od najpoznatijih teorija u psihologiji. Iako se teorija temelji na Freudovim fazama psihoseksualnog razvoja, Erikson se odlučio usredotočiti na to kako socijalni odnosi utječu na razvoj osobnosti. Teorija se također proteže izvan djetinjstva da bi se gledao razvoj tijekom cijelog životnog vijeka.
U svakoj fazi psihosocijalnog razvoja ljudi se suočavaju s krizom u kojoj se mora savladati zadatak. Oni koji uspješno završe svaku fazu pojavljuju se s osjećajem majstorstva i blagostanja. Oni koji ne razriješe krizu u svakoj fazi, mogu se boriti s tim vještinama do kraja života.
Piagetove faze kognitivnog razvoja
Teorija kognitivnog razvoja Jean Piageta i dalje je jedna od najčešće citiranih u psihologiji, unatoč tome što je podložna znatnim kritikama. Iako mnogi aspekti njegove teorije nisu prošli test vremena, središnja ideja ostaje važna i danas: djeca misle drugačije od odraslih.
Prema Piagetu, djeca napreduju kroz niz od četiri faze koje su obilježene osebujnim promjenama u načinu razmišljanja. Način na koji djeca razmišljaju o sebi, drugima i svijetu oko sebe igra važnu ulogu u formiranju ličnosti.
Kohlbergove faze moralnog razvoja
Lawrence Kohlberg razvio je teoriju razvoja ličnosti koja se usredotočila na rast moralne misli. Nadovezujući se na dvostupanjski postupak koji je predložio Piaget, Kohlberg je proširio teoriju na šest različitih faza.
Teorija je kritizirana iz više različitih razloga. Jedna od primarnih kritika je da ona ne ujednačava različite spolove i kulture, Kohlbergova teorija ostaje važna u našem razumijevanju kako se osobnost razvija.
Riječ iz vrlo dobrog
Osobnost uključuje ne samo urođene osobine već i razvoj kognitivnih obrazaca i obrazaca ponašanja koji utječu na to kako ljudi misle i djeluju. Temperament je ključni dio osobnosti koji se određuje naslijeđenim osobinama.
Karakter je aspekt osobnosti pod utjecajem iskustva koji nastavlja rasti i mijenjati se tijekom života. Dok se osobnost nastavlja razvijati s vremenom i reagirati na utjecaje i iskustva života, velik dio osobnosti određuju urođene osobine i iskustva iz ranog djetinjstva.
