Autonomija protiv srama i sumnje u psihosocijalnoj fazi 2

Sadržaj:

Anonim

Autonomija naspram srama i sumnje druga je faza Erikovog Eriksonovog stupnja psihosocijalnog razvoja. Ova se faza događa u dobi između 18 mjeseci i oko 2 ili 3 godine. Prema Eriksonu, djeca su u ovoj fazi usredotočena na razvijanje većeg osjećaja samokontrole.

Pogledajmo pobliže neke od glavnih događaja ovog psihosocijalnog stupnja razvoja.

Pregled

  • Psihosocijalni sukob: Autonomija naspram srama i sumnje
  • Glavno pitanje: "Mogu li nešto raditi sam ili se oslanjam na pomoć drugih?"
  • Osnovna vrlina: Htjeti
  • Važni događaji): Toaletni trening

Autonomija nasuprot sramu i sumnji na prethodnoj fazi

Eriksonova teorija psihosocijalnog razvoja opisuje niz od osam faza koje se odvijaju tijekom života. Prva faza razvoja, povjerenje nasuprot nepovjerenju, odnosi se na razvijanje osjećaja povjerenja u svijet. Sljedeća faza, autonomija naspram srama i sumnje, nadovezuje se na tu raniju fazu i postavlja temelje za buduće faze.

Što se događa tijekom faze 2

Ako ste roditelj ili ako ste ikada komunicirali s djetetom u dobi između 18 mjeseci i 3 godine, tada ste vjerojatno bili svjedoci mnogih obilježja autonomije naspram srama i sumnje. U ovom trenutku razvoja mala djeca počinju izražavati veću potrebu za neovisnošću i kontrolom nad sobom i svijetom oko sebe.

Tijekom prethodne faze razvoja, povjerenje nasuprot nepovjerenju, djeca su gotovo u potpunosti ovisna o drugima zbog svoje brige i sigurnosti. Tijekom ove faze djeca grade temelje povjerenja u svijetu. Kako napreduju u drugoj fazi, važno je da mala djeca počnu razvijati osjećaj osobne neovisnosti i kontrole. Dok nauče raditi stvari za sebe, uspostavljaju osjećaj kontrole nad sobom, kao i neko osnovno povjerenje u vlastite sposobnosti.

Važni zadaci

Sticanje osjećaja osobne kontrole nad svijetom važno je u ovoj fazi razvoja. Djeca u ovoj dobi postaju sve neovisnija i žele steći veću kontrolu nad onim što rade i kako to rade. Postoji niz različitih zadataka koji su često važni u fazi autonomije nasuprot stidu i sumnji u razvoju.

  • Trening zahoda igra glavnu ulogu; učenje upravljanja vlastitim tjelesnim funkcijama dovodi do osjećaja kontrole i osjećaja neovisnosti.
  • Ostali važni događaji uključuju stjecanje veće kontrole nad odabirom hrane, sklonostima igračaka i odabirom odjeće.
  • Djeca u ovoj fazi razvoja često osjećaju potrebu raditi stvari samostalno, poput odabira onoga što će nositi svaki dan, oblačenja vlastite odjeće i odlučivanja što će jesti. Iako to često može biti frustrirajuće za roditelje i njegovatelje, važan je dio razvijanja osjećaja samokontrole i osobne autonomije.

Djeca koja uspješno završe ovu fazu osjećaju se sigurno i samopouzdano, dok onima koja to ne ostavljaju osjećaj neadekvatnosti i sumnje u sebe. Ova faza također služi kao važan gradivni element za budući razvoj. Djeca koja imaju povjerenja u svoje vještine vjerojatnije će uspjeti u sljedećim zadacima poput svladavanja socijalnih, akademskih i drugih vještina.

Što roditelji mogu učiniti da potaknu uspjeh?

Postoje brojne stvari koje roditelji mogu učiniti kako bi potaknuli uspjeh tijekom ove faze psihosocijalnog razvoja.

  • Pružaju mogućnosti djeci da budu samostalna. Dopustite im da odaberu hranu, odjeću i igračke i pružite im sigurnost da su dobro obavili svoj posao.
  • Budite podrška tijekom treninga za kahlicu, ali nemojte kažnjavati nesreće.
  • Ponudite sigurna prodajna mjesta u kojima se djeca mogu samostalno igrati uz podršku i vodstvo pouzdanog njegovatelja.

Pružati sigurnost i vjerovati u sposobnosti vašeg djeteta presudno je za razvoj osjećaja autonomije i samopouzdanja. Roditelji koji su negativni ili koji kažnjavaju dijete zbog jednostavnih pogrešaka mogu pridonijeti osjećaju srama ili sumnje u sebe.

Faza 3: Inicijativa protiv krivnje