Ako živite s socijalnim anksioznim poremećajem (SAD), vjerojatno će niz različitih situacija potaknuti osjećaj tjeskobe. Okidač može biti unutarnji ili vanjski, uključujući mirise, prizore, zvukove i osjećaje. Za ljude s socijalnim anksioznim poremećajem anksioznost su često potaknute specifičnim socijalnim situacijama, poput javnog govora ili čak upoznavanja novih ljudi na zabavi.
Razumijevanje pokretača anksioznosti
Vjeruje se da su anksiozni poremećaji poput SAD-a uzrokovani raznim biološkim čimbenicima i faktorima okoline, uključujući genetiku, kemiju mozga i stresna životna iskustva ili traume. S druge strane, pokretači anksioznosti su ljudi, mjesta ili stvari koje uzrokuju anksiozni odgovor.
Okidači anksioznosti stvari su koje je vaš mozak prilagodio ili naučio percipirati kao opasne i kao rezultat toga uzrokuju akutne simptome anksioznosti poput napetosti mišića, gastrointestinalnih tegoba i otežanog disanja. Iskustvo simptoma anksioznosti ne samo da je ometajuće i neugodno, već može dovesti i do promjena u ponašanju. Na primjer, ako vas nešto tjeskobi, vjerojatnije ćete to pokušati izbjeći kako biste izbjegli povezane osjećaje tjeskobe. Za ljude s SAD-om to može značiti izbjegavanje socijalnih situacija, prilika na poslu ili čak svakodnevnih zadataka poput odlaska u trgovinu.
Prvi korak u upravljanju pokretačima anksioznosti je njihovo prepoznavanje kako biste naučili načine kako se nositi s njima.
Uobičajeni pokretači anksioznosti
Iako bilo koja socijalna situacija ili situacija s učinkom mogu izazvati socijalni strah, među ljudima s socijalnom anksioznošću postoje neki uobičajeni pokretači. Možda imate jedan ili više okidača, zbog čega vam učenje prepoznavanja vaših osobnih okidača može pomoći da izbjegnete ili bolje se nosite sa svojim socijalnim anksioznim poremećajem.
Razmislite o vođenju dnevnika ili preuzimanju aplikacije za anksioznost kako biste lakše pratili socijalne situacije koje za vas pokreću anksioznost.
Predstave
Izvedbe mogu uključivati atletska natjecanja, glazbene nastupe ili javni nastup. Osobe s SAD-om koje se plaše ove vrste situacija često otkrivaju da imaju poteškoća u izvršavanju svojih sposobnosti zbog tjeskobe. Strah od javnog nastupa također može spriječiti napredovanje u karijeri.
Zabave i upoznavanje novih ljudi
Ništa ne pokreće socijalnu anksioznost kao soba puna stranaca. Prvi susret s ljudima ili odlazak na zabavu na kojoj ne znate da je itko možda izazov ako imate SAD.
Razgovaranje u malom
Iako nekome razgovor lako dolazi, onima s SAD-om ova vrsta razgovora može biti izazovna. Kratki razgovor može izazvati tjeskobu zbog toga što ćete reći pogrešnu stvar ili zvučati glupo. Ako je stranac ili poznanik s kojim želite započeti razgovor autoritet, poput učitelja, profesora ili poslodavca, to može povećati tjeskobu.
Izlasci
Izlasci mogu biti stresni za svakoga, ali ako imaju SAD, to može biti nadmoćno. Ako ste slobodni ili tražite ljubav, svi aspekti datiranja, od telefonskih poziva do prvog sastanka i spolnih odnosa mogu pokrenuti simptome tjeskobe.
Pisanje i čitanje
Ako imate SAD, možete se bojati pisanja pred drugima. Ova briga uglavnom proizlazi iz straha da će drugi vidjeti kako vam se ruke tresu dok pišete. Pored straha od pisanja, neki ljudi s SAD-om strahuju i od glasnog čitanja pred drugima.
Iznoseći svoje mišljenje
Izbjegavate li iznijeti svoje mišljenje? Slažete li se s onim što drugi kažu čak i ako se ne slažete? Ljudi s SAD-om često se boje izraziti svoje mišljenje iz straha da će drugi biti kritični.
Jesti pred drugima
Neki ljudi s SAD-om imaju strah od jesti pred drugima, što može biti izazvano velikim brojem situacija, hrane i pratitelja. Mogu se bojati prolijevanja pića ili jesti pred autoritetima ili se boje da će drugi vidjeti kako im ruke drhte dok jedu.
Korištenje javnih zahoda
Paruresis, također poznat kao urofobija, sramežljivi bubreg, sramežljivi mjehur ili sindrom sramežljivog mjehura (BBS), strah je od korištenja javnih zahoda bez medicinskih razloga. To može biti iscrpljujuće za neke ljude s SAD-om, uzrokujući poteškoće s putovanjima, socijalnim obvezama i profesionalnim obvezama.
Dobivanje pomoći
Razne situacije mogu potaknuti osjećaj socijalne anksioznosti. Ako vas strah od ovih situacija ometa svakodnevno i niste zatražili pomoć, važno je sastati se sa stručnjakom za mentalno zdravlje.
Pokazalo se da su tretmani poput kognitivno-bihevioralne terapije (CBT), uključujući terapiju izloženosti, kognitivno restrukturiranje i trening socijalnih vještina, te lijekovi učinkoviti u liječenju SAD-a.
Uobičajeni lijekovi koji se koriste za liječenje socijalne anksioznosti uključuju:
- Selektivni inhibitori ponovnog uzimanja serotonina (SSRI): Paxil CR (paroksetin), Luvox CR (fluvoksamin), Zoloft (sertralin), Lexapro (escitalopram), Celexa (citalopram), Prozac (fluoksetin)
- Inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina i noradrenalina (SNRI): Effexor XR (venlafaksin), Cymbalta (duloksetin), Pristiq (desvenlafaksin)
- Inhibitori monoaminooksidaze (MAOI): Nardil (fenelzin), Parnate (tranilcipromin), Marplan (izokarboksazid)
- Beta blokatori: Inderal (propranolol), tenormin (atenolol)
- Benzodiazepini: Ativan (lorazepam), Valium (diazepam), Xanax (alprazolam), Klonopin (klonazepam)
Suočavanje s pokretačima anksioznosti
Ako imate blagu do umjerenu socijalnu anksioznost, nekoliko strategija samopomoći, uključujući strategije opuštanja (vizualizacija, duboko disanje i progresivni mišići), kao i samogovor (izazov negativnih misli) mogu svakodnevni život učiniti upravljivijim.
Mnogi ljudi s socijalnim anksioznim poremećajem nemaju asertivnost i također mogu imati koristi od vježbanja kako bi komunicirali svoje potrebe na miran i opuštajući način. Ako naučite biti asertivniji, olakšat ćete traženje smještaja na poslu ili u školi kako biste ublažili tjeskobu; na primjer, traženje govornice ili vrča s vodom ako trebate održati govor ili prezentaciju.
Priprema je također presudan dio suočavanja s pokretačima anksioznosti. Na primjer, možete sebi odrediti vremensko ograničenje prije nego što odete na zabavu ili smisliti skriptu kako biste se pripremili za bilo kakav mali razgovor tijekom prvog sastanka.
Što je najvažnije, možete si pomoći strpljivošću prema sebi dok radite na identificiranju svojih osobnih okidača i istraživanju načina kako spriječiti da vam poremete svakodnevni život.
