Što je percepcija?

Percepcija je osjetilno iskustvo svijeta. Uključuje prepoznavanje podražaja iz okoline i radnje kao odgovor na te podražaje.

Kroz perceptivni postupak dobivamo informacije o svojstvima i elementima okoliša koji su presudni za naše preživljavanje. Percepcija ne stvara samo naše iskustvo svijeta oko nas; omogućuje nam djelovanje u našem okruženju.

Percepcija uključuje pet osjetila; dodir, vid, zvuk, miris i okus. Također uključuje ono što je poznato kao propriocepcija, skup osjetila koji uključuje sposobnost otkrivanja promjena u položaju tijela i pokretima. Također uključuje kognitivne procese potrebne za obradu informacija, poput prepoznavanja lica prijatelja ili otkrivanja poznatog mirisa.

Saznajte više o tome kako prelazimo od otkrivanja podražaja u okolini do stvarnog poduzimanja radnji na temelju tih informacija.

Vrste percepcije

Neke od glavnih vrsta percepcije uključuju:

Vizija
Dodir
Zvuk
Ukus
Miris

Postoje i druga osjetila koja nam omogućuju opažanje stvari poput ravnoteže, vremena, položaja tijela, ubrzanja i percepcije unutarnjih stanja. Mnogi od njih su multimodalni i uključuju više od jednog senzornog modaliteta. Društvena percepcija ili sposobnost identificiranja i korištenja društvenih znakova o ljudima i odnosima još je jedna važna vrsta percepcije.

Kako radi

Proces percepcije slijed je koraka koji započinju s okolinom i vode našoj percepciji podražaja i djelovanja kao odgovor na poticaj. To se događa neprekidno, ali ne trošite puno vremena razmišljajući o stvarnom postupak koji se događa kad u bilo kojem trenutku opazite mnoge podražaje koji vas okružuju.

Na primjer, proces pretvaranja svjetlosti koja pada na vaše mrežnice u stvarnu vizualnu sliku događa se nesvjesno i automatski. Suptilne promjene pritiska na koži koje omogućuju da osjetite kako se predmeti pojavljuju bez ijedne misli.

Percepcija djeluje kao filtar koji nam omogućuje da postojimo i tumačimo svijet, a da nas ne preplavi obilje podražaja.

Koraci u percepcijskom procesu

Poticaj za zaštitu okoliša
Pohađani poticaj
Slika na mrežnici
Transdukcija
Neuronska obrada
Percepcija
Priznanje
Akcijski

Učinak percepcije

Da bi se vidio utjecaj percepcije, može biti korisno pogledati kako taj proces funkcionira. To se ponešto razlikuje za svako čulo. U slučaju vizualne percepcije:

Poticaj iz okoliša: Svijet je pun podražaja koji mogu privući pažnju kroz različita osjetila. Poticaj iz okoliša je sve u okolišu što ima potencijal za opažanje.
Podražaj kojem su prisustvovali: Pohađani podražaj je specifični objekt u okolini na koji je usmjerena pažnja.
Slika na mrežnici: To uključuje svjetlost koja zapravo prolazi kroz rožnicu i zjenicu te na očnu leću. Rožnica pomaže usredotočiti svjetlost dok ulazi u oko, a iris oka kontrolira veličinu zjenica kako bi se utvrdilo koliko svjetlosti treba propustiti. Rožnica i leća djeluju zajedno kako bi projicirali obrnutu sliku na mrežnicu.
Transdukcija: Slika na mrežnici tada se transformira u električne signale u procesu poznatom kao transdukcija. To omogućuje interpretaciju vizualnih poruka u mozak.
Neuronska obrada: Tada se električni signali podvrgavaju neuronskoj obradi. Put koji slijedi određeni signal ovisi o tome koja je vrsta signala (tj. Zvučni signal ili vizualni signal).
Percepcija: U ovom koraku procesa opažate podražajni objekt u okolini. U ovom trenutku svjesno postajete svjesni podražaja.
Priznanje: Percepcija ne uključuje samo svjesno osvještavanje podražaja. Također je potrebno da mozak kategorizira i protumači ono što osjećate. Sposobnost interpretacije i davanja smisla predmetu sljedeći je korak, poznat kao prepoznavanje.
Akcijski: Faza djelovanja percepcije uključuje neku vrstu motoričke aktivnosti koja se javlja kao odgovor na opaženi i prepoznati podražaj. To bi moglo uključivati veliku radnju, poput trčanja prema osobi u nevolji, ili nečeg suptilnog poput treptanja očima kao odgovor na prah koji puše zrakom.

Proces percepcije omogućuje vam doživljaj svijeta oko sebe i interakciju s njim na načine koji su i prikladni i smisleni.

Odvojite trenutak da razmislite o svim stvarima koje svakodnevno opažate. U svakom biste trenutku mogli vidjeti poznate predmete u svojoj okolini, osjetiti dodir predmeta i ljudi na svojoj koži, osjetiti aromu domaćeg obroka i čuti zvuk glazbe koja svira u susjednom stanu vašeg susjeda. Sve ove stvari pomažu u stvaranju vašeg svjesnog iskustva i omogućuju vam interakciju s ljudima i predmetima oko vas.

Savjeti i trikovi

Možete učiniti neke stvari koje bi vam mogle pomoći da više opažate u svijetu oko sebe - ili se barem usredotočite na važne stvari.

Obratiti pažnju. Percepcija zahtijeva od vas da pratite svijet oko sebe. To može uključivati sve što se može vidjeti, dodirnuti, okusiti, pomirisati ili čuti. To također može uključivati osjećaj propriocepcije, kao što su pokreti ruku i nogu ili promjena položaja tijela u odnosu na predmete u okolini.
Osmislite ono što opažate. Faza prepoznavanja važan je dio percepcije jer vam omogućuje da shvatite svijet oko sebe. Smještanjem predmeta u značajne kategorije moći ćete razumjeti i na odgovarajući način reagirati.
Krenite u akciju. Posljednji korak perceptivnog procesa uključuje neku vrstu akcije kao odgovor na poticaj iz okoline. To bi moglo uključivati razne radnje, poput okretanja glave radi bližeg pogleda ili okretanja u stranu da biste pogledali nešto drugo.

Potencijalne zamke

Proces percepcije ne ide uvijek glatko i postoji niz stvari koje mogu ometati percepciju. Poremećaji percepcije su kognitivna stanja koja su obilježena oštećenom sposobnošću opažanja predmeta ili pojmova.

Neki poremećaji koji mogu utjecati na percepciju uključuju:

Sindromi prostornog zanemarivanja, koji uključuju nepoštivanje podražaja s jedne strane tijela
Prosopagnozija, poremećaj koji otežava prepoznavanje lica
Aphantasia, stanje koje karakterizira nemogućnost vizualizacije stvari u vašem umu
Šizofrenija, koju obilježavaju abnormalne percepcije stvarnosti

Na neka od ovih stanja može utjecati genetika, dok su druga posljedica moždanog udara ili ozljede mozga.

Povijest percepcije

Interes za percepciju datira još iz doba drevnih grčkih filozofa koje je zanimalo kako ljudi poznaju svijet i stječu razumijevanje.

Kako se psihologija pojavila kao znanost odvojena od filozofije, istraživači su postali zainteresirani za razumijevanje kako djeluju različiti aspekti percepcije, posebno percepcija boje. Osim razumijevanja osnovnih fizioloških procesa koji se javljaju, psihologe je zanimalo i razumijevanje kako um interpretira i organizira te percepcije. Gestalt psiholozi predložili su holistički pristup, sugerirajući da je zbroj veći od zbroja njegovih dijelova.

Kognitivni psiholozi također su radili kako bi razumjeli kako motivacije i očekivanja mogu igrati ulogu u procesu percepcije.

Danas istraživači također rade na istraživanju percepcije na neuronskoj razini i proučavanju kako ozljede, uvjeti i tvari mogu utjecati na percepciju.