Ako se vi ili voljena osoba borite s depresijom, obratite se Nacionalnoj liniji za pomoć Uprave za zlouporabu opojnih droga i mentalno zdravlje (SAMHSA) na 1-800-662-4357 za informacije o ustanovama za podršku i liječenje u vašem području.
Dodatne resurse za mentalno zdravlje potražite u našoj nacionalnoj bazi podataka linija za pomoć.
Depresija je jedan od najčešćih mentalnih poremećaja u Sjedinjenim Državama. To može utjecati na svakoga u gotovo bilo kojoj dobi, ali razlozi zbog kojih neki ljudi postaju depresivni nisu uvijek poznati.
Istraživači sumnjaju da zapravo postoji mnogo različitih uzroka depresije i da je nije uvijek moguće spriječiti. Čimbenici koji mogu pridonijeti depresiji uključuju:
- Genetika
- Kemija mozga
- Određena zdravstvena stanja
- Upotreba tvari
- Stres
- Loša prehrana
Procjenjuje se da će 10% do 15% opće populacije doživjeti kliničku depresiju tijekom svog života. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da 5% muškaraca i 9% žena u bilo kojoj godini ima depresivne poremećaje.
Čimbenici rizika za mozak i tijelo
Postoji niz različitih stvari koje mogu izazvati depresiju, uključujući čimbenike povezane s mozgom i tijelom. Neke stvari koje mogu povećati rizik od depresije uključuju sljedeće.
Neravnoteža kemije mozga
Jedan od potencijalnih bioloških uzroka depresije je neravnoteža u neurotransmiterima koji su uključeni u regulaciju raspoloženja. Neki neurotransmiteri, uključujući dopamin, serotonin i noradrenalin, igraju važnu ulogu u raspoloženju.
Neurotransmiteri su kemijske tvari koje pomažu različitim područjima mozga da međusobno komuniciraju. Kad su određeni neurotransmiteri deficitarni, to može dovesti do simptoma koje prepoznajemo kao kliničku depresiju.
Ova teorija depresije sugerira da previše ili premalo određenih neurotransmitera uzrokuje ili barem doprinosi depresiji.
Iako se ovo objašnjenje često navodi kao glavni uzrok depresije, ono ostaje nedokazano i mnogi stručnjaci vjeruju da ono ne daje cjelovitu sliku složenih čimbenika koji doprinose depresiji.
Lijekovi za liječenje depresije često su usredotočeni na promjenu razine određenih kemikalija u mozgu. Neki od ovih tretmana uključuju selektivne inhibitore ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI), inhibitore ponovnog uzimanja serotonina-norepinefrina (SNRI), inhibitore monoaminooksidaze (MAOI) i tricikličke antidepresive (TCA).
Fizičko zdravlje i određena medicinska stanja
Možda ćete vjerojatnije osjetiti simptome depresije ako imate kroničnu bolest, poremećaj spavanja ili stanje štitnjače. Stope depresije također imaju tendenciju da budu veće među ljudima koji imaju kroničnu bol, dijabetes, multiplu sklerozu i rak.
Um i tijelo su jasno povezani. Ako imate fizički zdravstveni problem, možda ćete otkriti promjene i u svom mentalnom zdravlju.
Bolest je povezana s depresijom na dva načina. Stres zbog kronične bolesti može potaknuti epizodu velike depresije. Uz to, određene bolesti, poput poremećaja štitnjače, Addisonove bolesti i bolesti jetre, mogu uzrokovati simptome depresije.
Ženski spolni hormoni
Široko je dokumentirano da žene doživljavaju veliku depresiju otprilike dvostruko češće od muškaraca. Zbog učestalosti depresivnih poremećaja tijekom reproduktivnih godina žena, vjeruje se da su u pitanju hormonalni faktori rizika.
Žene su posebno sklone depresivnim poremećajima u vrijeme kada im hormoni teku, kao u vrijeme menstruacije, trudnoće, porođaja i perimenopauze.
Fluktuacije hormona uzrokovane porođajem i stanja štitnjače također mogu pridonijeti depresiji. Postporođajna depresija može se pojaviti nakon što je žena rodila, a vjeruje se da je rezultat brzih hormonalnih promjena koje se događaju neposredno nakon porođaja.
Uz to, rizik od depresije kod žene opada nakon što prođe kroz menopauzu.
2:12Neki uobičajeni uzroci depresije
Obiteljska povijest i genetika
Obiteljska povijest depresije još je jedan važan čimbenik rizika. Vjerojatnije je da ćete osjetiti simptome depresije ako i drugi u vašoj obitelji imaju depresiju ili neku drugu vrstu poremećaja raspoloženja. Procjene sugeriraju da je depresija približno 40% određena genetikom.
Studije blizanaca, posvojenja i obitelji povezale su depresiju s genetikom. Iako studije sugeriraju da postoji jaka genetska komponenta, istraživači još nisu sigurni u sve genetske čimbenike rizika za depresiju.
Istraživači su otkrili da imati roditelja i baku i djeda s depresijom udvostručuje rizik od depresije.
Još uvijek nije jasno koji geni igraju ulogu u depresiji i drugim poremećajima raspoloženja, ali istraživači znaju da postoji mnogo različitih gena koji mogu igrati ulogu. Boljim razumijevanjem njihovog funkcioniranja, istraživači gena nadaju se da će moći stvoriti učinkovitiji tretman.
Važno je zapamtiti da niti jedan uzrok depresije ne djeluje izolirano. Genetski čimbenici mogu biti glavni čimbenik rizika, ali znanstvenici također vjeruju da geni i okoliš međusobno djeluju kako bi kontrolirali točno kako se ti geni izražavaju.
Čimbenici rizika u životnom stilu
Također postoji niz životnih čimbenika koji mogu igrati ulogu u izazivanju depresije. Iako se mnogi čimbenici rizika za depresiju, poput vašeg spola ili obiteljske povijesti, ne mogu promijeniti, ljudi imaju puno više osobne kontrole nad čimbenicima načina života.
Poremećaji cirkadijskog ritma
Vjeruje se da je jedna vrsta depresije, koja se naziva sezonski afektivni poremećaj (službeno poznat kao glavni depresivni poremećaj sa sezonskim uzorkom), uzrokovana poremećajem normalnog cirkadijskog ritma tijela.
Svjetlost koja ulazi u oko utječe na ovaj ritam, a tijekom kraćih zimskih dana, kada ljudi mogu provesti ograničeno vrijeme na otvorenom, taj ritam može postati poremećen.
Ljudi koji borave u hladnijim podnebljima gdje su kratki i mračni dani mogu biti u najvećem riziku.
Uz poremećaje u cirkadijanom ritmu, smanjena sunčeva svjetlost također može dovesti do pada razine serotonina u mozgu, što može utjecati na raspoloženje. Sezonske promjene također mogu promijeniti razinu melatonina u tijelu, što može poremetiti san i pridonijeti promjenama raspoloženja.
Iako ne možete kontrolirati sezonske smjene, postoje koraci koje možete poduzeti kako biste umanjili učinak ovih promjena na vaše mentalno zdravlje.
Loša prehrana
Loša prehrana može doprinijeti depresiji na nekoliko načina. Poznato je da razni nedostaci vitamina i minerala uzrokuju simptome depresije.
Neke su studije otkrile da su prehrane s malo omega-3 masnih kiselina ili s neuravnoteženim omjerom omega-6 i omega-3 povezane s povećanim stopama depresije.
Uz to, prehrana bogata šećerom povezana je s depresijom.
Stres
Stresni životni događaji, koji svladavaju čovjekovu sposobnost snalaženja, također mogu biti uzrok depresije.
Istraživači sumnjaju da visoka razina hormona kortizola koji se luči tijekom razdoblja stresa može utjecati na neurotransmiter serotonin i pridonijeti depresiji.
Tuga i gubitak
Nakon gubitka voljene osobe, osobe koje tuguju doživljavaju mnoge iste simptome depresije. Problemi sa spavanjem, loš apetit i gubitak užitka ili interesa za aktivnosti normalni su odgovor na gubitak.
Očekuje se da će se simptomi tuge s vremenom povući. Ali kad se simptomi pogoršaju, tuga se može pretvoriti u depresiju.
Upotreba tvari
Droge i alkohol mogu pridonijeti depresivnim poremećajima, ali čak su i neki lijekovi na recept povezani s depresijom.
Neki lijekovi za koje je utvrđeno da su povezani s depresijom uključuju antikonvulzive, statine, stimulanse, benzodiazepine, kortikosteroide i beta-blokatore.
Važno je pregledati sve lijekove koji su vam propisani i razgovarati sa svojim liječnikom ako se osjećate depresivno.
Bez obzira na uzrok, postoje učinkoviti tretmani. Razgovarajte sa svojim liječnikom ako imate simptome depresije kako biste sastavili plan liječenja koji vam odgovara.
Kako se dijagnosticira depresija
