Stres i frustracija su povezani. Oba ova osjećaja djeluju jedno na drugo; osjećaj stresa može uzrokovati frustraciju, a frustrirajuće situacije često generiraju stres.
Zbog stresa se možete osjećati emocionalno reaktivnije na događaje koji vam obično ne bi smetali, a može smanjiti i vašu toleranciju na frustraciju. Mali neuspjesi mogu se činiti puno gorima (i puno frustrirajućima), a kronični stres može vam uzrokovati osjećaj kao da ne kontrolirate svoj život, što dovodi do daljnje frustracije, pa čak i depresije.
Upravljanje stresom može vam pomoći ublažiti osjećaj frustracije, a poboljšanje tolerancije na frustraciju može vam pomoći da smanjite razinu stresa.
Veza između frustracije i stresa
Stres i frustracija djeluju jedni na druge na razne načine:
- Zbog stresa se možete osjećati kao da nemate resurse za prevladavanje izazova, a osjećaj nemogućnosti postizanja ciljeva ključna je komponenta frustracije.
- Frustracija je uobičajena reakcija na ponavljajući, neriješeni stresor.
- Frustraciju često prate agresija, neprijateljstvo, impulzivnost i defanzivnost - a te emocije mogu stvoriti vlastiti stres ako se s njima ne bavite na zdrav način.
- Povećana frustracija, razdražljivost i osjetljivost mogu biti znakovi izgaranja, koje je često uzrokovano kroničnim, ublaženim stresom.
Smanjite frustraciju
Naša sposobnost suočavanja s frustracijom poznata je kao tolerancija na frustraciju. Imati visoku toleranciju na frustraciju ukazuje na to da se možete uspješno nositi s izazovima, dok niska tolerancija znači da se možete osjećati uznemireno zbog malih neugodnosti.
Osjećaj stresa, umor ili nesigurnost u sebe u novoj situaciji može smanjiti vašu toleranciju na frustraciju, kao i određena stanja poput graničnog poremećaja ličnosti (BPD), autizma i poremećaja hiperaktivnosti s deficitom pažnje (ADHD).
Ako imate nisku toleranciju na frustraciju, postoje strategije kojima možete poboljšati način na koji reagirate. Potraga za profesionalnim liječenjem također je dobra opcija, pogotovo ako imate osnovno stanje ili vaša niska tolerancija uzrokuje negativne posljedice u vašem životu.
Poboljšajte svoju emocionalnu inteligenciju
Emocionalna inteligencija povezana je s vašom sposobnošću da se nosite s frustracijom. Emocionalna inteligencija vaša je sposobnost da primijetite i procijenite osjećaje u sebi i drugima i sposobnost reguliranja načina na koji izražavate svoje osjećaje.
Svoju emocionalnu inteligenciju možete poboljšati:
- Regulirati se u trenucima frustracije i čekati odgovarajući trenutak da se izrazite
- Vježbanje empatije prema drugima, posebno prema ljudima koji vas imaju tendenciju frustrirati
- Sjećajući se da su sve emocije prolazne, uključujući frustraciju
- Primijetivši svoje osjećaje kako biste mogli odgovarajuće reagirati
Odvratite pozornost
Učvršćivanje na izvoru vaše frustracije zapravo može pogoršati vaše osjećaje, ali privremeno odvlačenje pažnje može vam dati prostor koji trebate obraditi. Odaberite aktivnost u kojoj uživate, poput vježbanja, bavljenja nečim kreativnim, slušanja glazbe ili gledanja filma.
Važno je ipak ne dopustiti da ometanje postane obrazac izbjegavanja. Na kraju biste se trebali vratiti izvoru svoje frustracije i utvrditi postoje li neke strategije kojima možete riješiti problem.
Vježbajte pažljivost
Pažljivost je praksa da budete u potpunosti i bez ikakvog osuda svjesni sadašnjosti, primjećujući prizore, zvukove i mirise oko sebe, kao i osjećaje i osjećaje u sebi. Pažnju možete vježbati tijekom dana ili kao oblik meditacije.
Pažnja je ključna komponenta suočavanja s frustracijom i stresom, jer morate biti svjesni onoga što osjećate prije nego što možete poduzeti korake za rješavanje problema. Pažljivost vas također potiče da zadržite stav prihvaćanja, a ne otpora ili prosuđivanja, a to može imati pozitivan utjecaj na način na koji reagirate na frustraciju.
Otpustiti stres
Ako se osjećate manje strpljivim, frustriranijim, emocionalnijim i manje sposobnim nositi se sa stresom, postoji nekoliko stvari koje možete učiniti da biste se osjećali bolje. Zajedno s poboljšanjem tolerancije na frustraciju, upravljanje stresom je također važan dio održavanja vašeg zdravlja.
Djelujte brzo kako biste ublažili stres
Rano zaustavljanje reakcije na stres može vam pomoći da odgovorite smirenije, umjesto da se ponašate na način na koji biste mogli požaliti.
Brzi ublažavatelji stresa, poput vježbi disanja ili progresivnog opuštanja mišića, na primjer, mogu vas smiriti i pomoći vam da se osjećate manje frustrirano i sposobnije nositi se s onim što dolazi. Pripremite se s brzim ublaživačima stresa koje ćete koristiti sljedeći put kad se osjećate preplavljeno.
Promijenite svoj stav
Mnogo toga smatramo li nešto stresnim ili ne, ovisi o našim uobičajenim misaonim uzorcima i načinu na koji obrađujemo svijet oko sebe. Na primjer, oni koji vide stvari pod svojom kontrolom, manje su pod stresom zbog toga što im se događa, jer vide da uvijek imaju mogućnosti za promjenu.
Optimizam donosi zdravstvene koristi i može dovesti do poboljšanog osjećaja blagostanja. Ako naučite kako razviti optimističan pogled i elastično stanje uma, može vam pomoći da se osjećate manje pod stresom.
Promijenite svoj životni stil
Ako se osjećate kao da ste neprestano na rubu, moguće je da se nešto mora promijeniti u vašem životu. Ako smanjite obveze, dobro se brinete za svoje tijelo i napravite druge promjene u zdravom načinu života, nositi ćete se s manje ukupnog stresa i učinkovitije ćete upravljati onim s čime se susrećete.
Dobra prehrana, pravilan san i redovito vježbanje mogu učiniti čuda na razini stresa. Odvojeno je vrijeme za slobodne aktivnosti i kreativno izražavanje; Zastoji nisu samo luksuz, već nužni aspekt uravnoteženog načina života, a kreativne aktivnosti mogu ublažiti stres i za umjetnike i za ne-umjetnike.
Pokušajte se redovito baviti aktivnostima za uklanjanje stresa koje odgovaraju vašoj osobnosti i načinu života. Oni koji redovito hodaju, meditiraju ili uživaju u drugim aktivnostima za ublažavanje stresa, osjećaju se manje stresno općenito i manje reaktivni na određene stresore koji nastaju tijekom dana.
Oslonite se na socijalnu potporu
Također je korisno imati izdanje i podršku za dijeljenje svojih problema s bliskim prijateljima, obitelji ili voljenima. Iako nije zdravo stalno se žaliti, razgovor s pouzdanim prijateljem o vašim frustracijama povremeno (i uzvraćanje uslugom dobrim slušateljem) može vam pomoći da obradite ono što se događa i omogućiti vam pametno rješenje.
Ako nemate nekoga s kime vam je ugodno podijeliti svoju situaciju, posjet terapeutu ili započinjanje redovite prakse dnevnika također imaju koristi.
Riječ iz vrlo dobrog
Svi se s vremena na vrijeme osjećamo stresno i frustrirano, ali ne trebate dopustiti da ti osjećaji prevladaju vašim životom. Učeći upravljati svojim odgovorom na stres i frustraciju, možete smanjiti njihov utjecaj i poboljšati opću dobrobit.
