Teorija učenja široki je pojam koji uključuje više teorija ponašanja koje se temelje na procesu učenja. Teorija učenja utemeljena je na radu Ivana Pavlova, koji je na zvuk zvona uspio dresirati pse da sline. Mnogi se tretmani fobija temelje na tim teorijama učenja.
Biheviorizam
Biheviorizam je teorija učenja koja pokušava objasniti ljudsko ponašanje i odgovore u smislu naučenih ponašanja. Ta je misao potekla od Ivana Pavlova i njegove teorije poznate kao klasično uvjetovanje. Slinjenje pasa bio je automatski odgovor na prisutnost mesa. Spajanjem prezentacije mesa s zvonom, Pavlov je uspio pse uvjetovati da odgovore na novi podražaj (zvono). Na kraju su se psi slinili kad su čuli zvono, čak i kad mesa nije bilo.
B.F. Skinner razradio je Pavlovu teoriju. Njegov je rad uveo operantsko uvjetovanje. U operantnom uvjetovanju, ponašanje koje je pojačano nastavlja se, dok se ponašanje koje se kažnjava ili ne pojačava na kraju zaustavlja.
I pojačanje i kazna mogu biti negativni ili pozitivni, ovisno o tome daje li se ili oduzima pozitivna ili negativna nagrada. Danas se pojačanje smatra učinkovitijim od kažnjavanja u promjeni ponašanja.
U smislu liječenja fobije, strategije ponašanja mogu uključivati stvaranje novih, pozitivnijih asocijacija s predmetima ili situacijama kojih se plaši. Na primjer, osoba bi mogla vježbati tehnike opuštanja kada je izložena onome čega se boji. Na kraju, povezanost s opuštajućim odgovorom može zamijeniti anksiozni odgovor.
Kognitivna teorija
Kognitivna teorija usredotočuje se na misli pojedinca kao ključnu odrednicu njegovih emocija i ponašanja. Naši odgovori imaju smisla u našem vlastitom pogledu na svijet. Stoga je, prema kognitivnoj teoriji, važno promijeniti čovjekove misli i uvjerenja kako bi se promijenilo njegovo ponašanje. Obrada informacija je način na koji se ovaj mentalni proces obično opisuje s osvrtom na fobije.
Prema kognitivnoj teoriji, iracionalni su odgovori rezultat automatskih misli i pogrešnih uvjerenja. Kognitivno preoblikovanje tehnika je koja se koristi da pomogne klijentu da ispita svoja vjerovanja i razvije zdravije načine promatranja situacije. Tehnike poput zaustavljanja misli koriste se kako bi pomogle pojedincu da zaustavi automatske misli i zamijeni ih novim mislima.
Društvena kognitivna teorija
Socijalna kognitivna teorija varijacija je kognitivne teorije koja se bavi učincima koje drugi imaju na naše ponašanje. Prema načelima socijalne kognitivne teorije, ljudi ne uče samo kroz vlastita iskustva već i promatrajući druge. Hoće li se ljudi ponašati prema naučenom ili ne, ovisi o mnogim čimbenicima, uključujući koliko se snažno poistovjećuju s modelom, percepcijom posljedica ponašanja i vjerovanjima u vlastitu sposobnost mijenjanja starih obrazaca.
Socijalna kognitivna teorija može pomoći u objašnjavanju podrijetla mnogih fobija. Također se može koristiti za liječenje fobija. Uobičajena tehnika je da terapeut modelira novo ponašanje prije nego što od pojedinca zatraži da to izvede.
Kognitivno-biheviorizam
Kognitivno-bihevioralna teorija kombinirana je teorija koja uključuje i kognitivne i bihevioralne elemente. Prema kognitivno-biheviorizmu, naši se odgovori temelje na složenoj interakciji između misli i ponašanja, pri čemu misli i osjećaji igraju glavnu ulogu u našem ponašanju.
Suvremeni kognitivno-biheviorizam također uključuje elemente teorija učenja temeljenih na osjećajima, poput racionalno-emotivne teorije. Prema tim načelima, mi smo složena ljudska bića čiji se odgovori temelje na stalnim interakcijama između naših misli, osjećaja i ponašanja. Potrebno je obratiti se svim tim komponentama kako bismo uspješno promijenili svoje reakcije.
Kognitivno-bihevioralna terapija trenutno je najpopularnija metoda terapije za liječenje fobija. Ovo je vrsta kratke terapije u kojoj se ponekad mogu postići uspješni rezultati u samo nekoliko sesija. To je važno mnogim ljudima čiji planovi zdravstvenog osiguranja mogu ograničiti broj posjeta terapeutu godišnje.
Koja je teorija učenja najpopularnija za rješavanje fobija?
Kao što je gore spomenuto, trenutno je najpopularnija terapija za liječenje fobija kombinirana teorija kognitivne bihevioralne terapije. Ova se teorija bavi složenim mislima i osjećajima koji u interakciji određuju određeno ponašanje. Ovaj je pristup, kao što je napomenuto, vjerojatno ujedno i najbrži pristup rješavanju fobija, nečega važnog ne samo zbog troškova zdravstvene zaštite, već i pomaganja ljudima da se nose s tim problemima koji se ponekad teško mogu liječiti.