Što je bruksizam?
Bruksizam je ponavljajući poremećaj pokreta u kojem osoba rutinski brusi, steže ili škrguće zubima koristeći mišiće čeljusti. Bruksizam može obuhvatiti sve zube ili samo prednje zube, a može uključivati i simptome koji se kreću od glavobolje ili bolova u licu do sljepoočne čeljusti poremećaj zglobova (TMJ).
Određeni lijekovi povećavaju rizik od bruksizma, pa ponekad promjena recepta može biti sve što je potrebno da se stanje riješi. Drugim ljudima može zatrebati dodatna pomoć, poput poduzimanja mjera za ublažavanje stresa (ljudi često škripe zubima kad su nervozni ili pod pritiskom) ili nošenja štitnika za usta tijekom spavanja.
Vrste
Postoje dvije vrste bruksizma, a simptomi i uzroci mogu se razlikovati:
- Budni bruksizam (AB), koji se naziva i dnevnim bruksizmom, javlja se kada su ljudi budni, a simptomi se često pogoršavaju kako dan odmiče. Češći je u žena.
- Bruksizam u snu (SB), također nazvan noćni bruksizam, javlja se tijekom noći, a simptomi su često gori kada se osoba prvi put probudi.
Simptomi
Bruksizam većinom nije dovoljno ozbiljan da izaziva veće probleme, a simptomi se mogu razlikovati od osobe do osobe, ovisno o tome škrguću li zubima tijekom dana ili preko noći.
Znakovi i simptomi bruksizma mogu uključivati:
- Bolni mišići čeljusti
- Žvakana mjesta na jeziku ili obrazu
- Oštećenje zuba (npr. Prijelomi čipsa, istrošena caklina, spljošteni vrhovi, opušteni zubi)
- Prekid spavanja uslijed buđenja zbog zvuka uzemljenja
- Uhobolja (bez simptoma upale uha ili drugih problema s uhom)
- Glavobolje (uključujući tenzijske glavobolje od dnevnog brušenja i jutarnje glavobolje zbog noćnog bruksizma)
- Bol ili bol u vratu
- Buka od brušenja ili stezanja koja probudi vašeg partnera za spavanje
- Jake bolove u licu
- Zubi koji su vrlo osjetljivi na hladnoću, toplinu ili pritisak
- Poremećaj temporomandibularnog zgloba (TMJ)
Dijagnoza
Često je partner spavanja ili roditelj onaj koji prvi primijeti simptome bruksizma kod svoje voljene osobe jer ih tijekom noći može čuti kako škripe zubima.
Bruksizam se često dijagnosticira tijekom stomatološkog pregleda, a za to vrijeme stomatolog će provjeriti ima li istrošenih ili slomljenih zuba, oštećenja unutarnje strane obraza, osjetljivosti mišića čeljusti i TMJ. Vaš stomatolog također može napraviti RTG kako bi utvrdio je li oštećeno osnovno koštano tkivo.
Budući da je bruksizam povezan s većim rizikom apneje u snu, možda će vam se također trebati podvrći studiji spavanja kako biste procijenili epizode brušenja zuba i utvrdili je li prisutan poremećaj povezan sa spavanjem.
Uzroci i faktori rizika
Mnogo je razloga zbog kojih osoba može škrgutiti zubima. Postoji također nekoliko čimbenika koji mogu povećati rizik od pojave bruksizma kod osobe, što uključuje:
- Dob: Djeca će vjerojatnije brusiti zube od odraslih. Zapravo, bruksizam povezan sa spavanjem pogađa 15% do 40% djece u usporedbi s 8% do 10% odraslih.
- Emocije: Frustracija, stres, napetost, anksioznost i potisnuti bijes potencijalni su krivci za škrtanje zuba.
- Genetika: Bruksizam se obično javlja u obiteljima. Djeca imaju gotovo dva puta veću vjerojatnost da imaju bruksizam ako je roditelj imao takvo stanje.
- Lijekovi: Istraživanje pokazuje da je poznato da određeni lijekovi uzrokuju bruksizam, uključujući one koji se koriste za liječenje psihijatrijskih stanja. Smatra se da ti lijekovi uzrokuju promjene u središnjem živčanom sustavu koje dovode do brušenja zuba i stezanja čeljusti. Primjeri takvih lijekova uključuju antipsihotike i antidepresive, posebno selektivne inhibitore ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI) poput Prozac (fluoksetin), Zoloft (sertralin) i Paxil (paroksetin).
- Osobnost: Bruksizam je povezan s određenim osobinama ličnosti poput neurotizma.
- Upotreba tvari: Pušenje cigareta, kofein, alkohol i rekreacijska uporaba droga mogu povećati rizik od bruksizma.
Uz to, bruksizam je povezan s određenim medicinskim stanjima. To uključuje:
- Poremećaj deficita / hiperaktivnosti (ADHD)
- Demencija
- Epilepsija
- Poremećaj gastroezofagealnog refluksa (GERB)
- Noćni strahovi
- Parkinsonova bolest
- Apneja u snu (i drugi poremećaji povezani sa spavanjem)
Liječenje
Bruksizam je vrlo izlječiv. Ključ uspješnog liječenja je shvatiti što uzrokuje brušenje zuba, a zatim usmjeravanje liječenja na uzrok.
Terapija
Kad vas kronični stres ili tjeskoba tjeraju na škrgut i škrgutanje zubima, možda će biti korisno posjetiti terapeuta.
Jednom kad se pozabavite problemima koji uzrokuju vašu emocionalnu nevolju, možda ćete otkriti da vaš bruksizam jenjava.
Savjetovanje također može pomoći u modificiranju navika spavanja i tehnikama opuštanja. Ako vam drugi napori ne pomognu prestati brusiti zube, vrijedi isprobati biofeedback. Ovo je metoda koja koristi postupke i opremu za nadzor kako bi vas naučila kontrolirati mišićnu aktivnost u čeljusti.
Štitnici za zube i terapija udlagama
Ako ste noćni brusilica, štitnik za usta (poznat i kao aparat ili okluzalna udlaga) može vam biti od pomoći. Neki štitnici odgovaraju preko gornjih zuba, dok drugi preko donjih zuba. Mogu biti dizajnirani da vam čeljust drže u opuštenijem položaju ili da pruže neku drugu funkciju.
Lijekovi
Mnogo je različitih lijekova isprobano zbog bruksizma, a podaci o njihovoj učinkovitosti su ograničeni. Međutim, postoje neki dokazi da određeni lijekovi mogu biti korisni u upravljanju bruksizmom. Mišićni relaksanti, pa čak i injekcije botoxa pokazale su se obećavajućim kao privremeni protuotrovi za brušenje zuba kada to nije uzrokovano lijekovima ili osnovnim stanjem.
Ako je vaš bruksizam uzrokovan lijekovima, vaš liječnik može razmisliti o promjeni doze ili o stavljanju drugog lijeka.
Snalaženje
Ako vam bruksizam nanosi bol, pokušajte kod kuće kako biste pomogli:
- Nemojte žvakati žvakaću gumu jer to može pogoršati bol.
- Klonite se tvrdih bombona, orašastih plodova, odreska i druge hrane koju je teško žvakati.
- Pokušajte opustiti lice tijekom dana. Samo-masaža može biti korisna.
- Osjećajte se malim, bolnim čvorovima koji se nazivaju okidačke točke i mogu uzrokovati bol u glavi i licu.
- Upravljajte stresom. Kupite se u mjehurićima, prošećite ili slušajte svoju omiljenu glazbu. Naučite vježbe opuštanja kao što su pažnja, duboko disanje ili meditacija.
- Promijenite svoje ponašanje. Razgovarajte sa stomatologom o tehnikama vježbanja pravilnog postavljanja usta i čeljusti.
- Ako ste skloni mljevenju u snu, nemojte prije spavanja imati hranu ili piće koji sadrže kofein. Alkohol i pušenje navečer također mogu pogoršati bruksizam.
- Budite u toku s stomatološkom njegom kako bi stomatolog mogao nadzirati bilo kakvu štetu nanesenu zubima.
- Vježbajte dobru higijenu spavanja.