Najpoznatiji simptomi depresije su emocionalni, uključujući tugu, krivnju, razdražljivost i osjećaj beznađa. Ostali česti simptomi, poput problema s fokusiranjem ili koncentracijom na zadatke, također se smatraju povezanim s nečijim mentalnim stanjem.
Iako je depresija mentalna bolest, ona također može uzrokovati tjelesne simptome. Bol, želučani poremećaj, umor i nemir samo su neki od potencijalnih fizičkih učinaka depresije. Ljudi mogu imati ove fizičke simptome iz različitih razloga, ali možda ne shvaćaju da depresija može biti među potencijalnim uzrocima.
Određeni tretmani koji se koriste za depresiju, poput lijekova, mogu imati i fizičke nuspojave poput mučnine, promjena težine i seksualne disfunkcije. Ako imate tjelesne simptome depresije, liječnik i pružatelj usluga mentalnog zdravlja mogu vam pomoći da bolje razumijete i upravljate njima ih.
Bol
Ljudi s depresijom mogu imati nejasne bolove koji utječu na zglobove, udove ili leđa. Neki ljudi imaju bolove u tijelu koji mogu biti kronični i iscrpljujući.
Osoba s kroničnom boli zasigurno može postati depresivna, ali također može biti da fizička i emocionalna bol mogu poticati iz istog uzroka. Istraživači još uvijek pokušavaju razumjeti kako su povezani tjelesna bol i depresija, kao i kako mogu utjecati jedni na druge.
Jedna je teorija da i jedno i drugo može biti uzrokovano poremećajem regulacije neurotransmitera poput serotonina. Neki ljudi s depresijom i boli mogu se osjećati bolje ako uzmu antidepresiv koji utječe na ponovnu pohranu serotonina i noradrenalina u mozgu.
Druga je teorija da ljudi s depresijom mogu drugačije osjećati bol. Istraživanje obrade boli iz 2015. godine pokazalo je da ljudi s dijagnozom velike depresije imaju niži prag boli i toleranciju u usporedbi s ljudima koji nisu bili depresivni.
Studija iz 2017. otkrila je da bi jedan od najčešćih oblika boli u odraslih, bol u donjem dijelu leđa, mogao biti izravno povezan s depresijom. Ranije istraživanje pokazalo je da osobe s depresijom imaju 60% veću vjerojatnost da imaju bolove u leđima u usporedbi s ljudima nisu depresivni.
Istraživači nastavljaju istraživati vezu između depresije i boli, uključujući teorije povezane s kroničnom upalom, što također može pridonijeti ostalim fizičkim simptomima depresije.
Gastrointestinalni simptomi
Osobe s depresijom mogu imati česte želučane probleme, poput mučnine, nadutosti, proljeva ili zatvora.
Jedno od mogućih objašnjenja ovih simptoma uključuje neurotransmiter u mozgu i crijevima koji se naziva serotonin. Kemijska tvar u mozgu povezana je s depresijom jer se vjeruje da pomaže u regulaciji raspoloženja, ali istraživači također znaju da ona također igra ulogu u održavanju probavne funkcije.
Većina tjelesnog serotonina proizvodi se i skladišti u crijevima.
Istraživače jako zanima veza "crijeva i mozak", za koju se nadaju da bi mogla otkriti kako mentalno i probavno zdravlje utječu jedno na drugo. Uz serotonin, mikrobi pronađeni u crijevima istražuju se kao potencijalni doprinosioci svemu, od raspoloženja do imuniteta - oboje utječu na depresiju.
Imunitet
Stres također može učiniti da imunološki sustav osobe radi manje optimalno, što znači da je veća vjerojatnost da će se razboljeti. Kad se netko s oslabljenim imunološkim sustavom razboli, možda će trebati više vremena da se popravi.
Neke infekcije, poput prehlade, uglavnom nisu ozbiljne. Međutim, slab imunološki sustav dovodi osobu u rizik zbog razvoja komplikacija od infekcije ili zaraze infekcijom koju je teže liječiti.
Povezanost imunološke funkcije i depresije još se istražuje. Neke studije pretpostavljaju da kronični stres može izazvati upalni odgovor koji može promijeniti način na koji djeluju kemikalije u mozgu koje reguliraju raspoloženje. U
Problemi sa spavanjem
Kada liječnici i stručnjaci za mentalno zdravlje razmatraju dijagnozu depresije, poremećaji spavanja spadaju u "temeljne" simptome koje traže.
Ljudi koji su depresivni često imaju problema sa spavanjem. Problemi mogu biti od borbe za pad ili spavanje, nemogućnost mirnog spavanja ili previše spavanja.
Odnos između depresije i sna ide u oba smjera, jer problem sa spavanjem iz bilo kojeg razloga (poput zdravstvenog stanja poput apneje u snu) povećava rizik osobe za depresiju.
Neka istraživanja sugeriraju da poremećaji u cirkadijanom ritmu (koji mogu prekinuti san) mogu pridonijeti depresiji. Razumijevanje, pa čak i učenje kako promijeniti ciklus spavanja i buđenja, jedna je od mogućnosti koju istražuju dok traže nove načine liječenja depresije.
Umor
Ljudi koji su depresivni često osjećaju da se, koliko god spavali, nikad ne osjećaju odmorno. Možda im je teško ujutro ustati iz kreveta ili se boriti za obavljanje svakodnevnih aktivnosti, poput kupanja ili obavljanja kućanskih poslova.
Iako se niska energija sigurno može povezati s lošim snom, istraživanje je pokazalo da je veza između depresije i umora složenija.
Umor nije samo jedan od najčešćih fizičkih učinaka depresije, već je jedan od najtežih za liječenje. Jedno istraživanje iz 2010. pokazalo je da se čak i nakon pokretanja antidepresiva umor zadržao kod oko 80% ljudi s velikom depresijom.
Depresija i umor mogu postati dio ciklusa u kojem trajna niska energija i smanjena motivacija pogoršavaju depresiju, pa je adekvatno rješavanje umova presudan dio stvaranja učinkovitog plana liječenja za nekoga s dijagnozom depresije.
Psihomotorni simptomi
Izraz "psihomotorni" odnosi se na simptome zbog kojih se osoba osjeća kao da razmišlja i / ili se kreće drugačijim tempom od uobičajenog.
Na primjer, neki ljudi s depresijom doživljavaju svoje misli usporenima i osjećaju se kao da im se pokreti čine teškim. Drugi imaju simptome na suprotnom kraju spektra. Mogu reći da "ne mogu mirno sjediti" ili se osjećaju vrtoglavo, nemirno i uznemireno. Mentalno mogu iskusiti tjeskobne ili čak nametljive misli.
U određenoj mjeri psihomotorni simptomi postaju sve češći kako netko stari. Međutim, iako je depresija kod starijih osoba također česta, ona nije uobičajeni dio starenja, pa liječnici i stručnjaci za mentalno zdravlje moraju uzeti u obzir mogućnost da psihomotorne promjene mogu biti znak depresije, a ne samo dio starenja.
Visoki krvni tlak
Ljudi koji su depresivni mogu biti pod stresom često ili dulje vrijeme. Iako to nije jedini uzrok, poznato je da kronični stres pridonosi visokom krvnom tlaku (hipertenzija).
Kronični stres, posebno, povezan je s povišenim krvnim tlakom. Zauzvrat, hipertenzija povećava čovjekov rizik od kardiovaskularnih bolesti, što uključuje srčane i moždane udare. Na temelju sve većeg broja dokaza koji podupiru ovu vezu, mnogi istraživači smatraju depresiju rizičnim čimbenikom za kardiovaskularne bolesti.
Promjene apetita i težine
Depresija sama po sebi može natjerati nekoga da osjeća više ili manje nego što obično čini. Ljudi koji su depresivni mogu izvijestiti da su izgubili kilograme bez pokušaja ili su se udebljali, a da nisu sigurni u razlog zašto.
Jedan od čimbenika koji može pridonijeti debljanju je „emocionalno jedenje" koje se odnosi na osobu koja koristi hranu za samoliječenje osjećaja depresije. Ta ponašanja mogu s vremenom dovesti do debljanja. Ako je netko prekomjerne tjelesne težine ili je pretilan, promjene slike o sebi, povezani zdravstveni problemi i stigma na težini također mogu pridonijeti (ili pogoršati) depresiji.
Odnos između težine i depresije može ovisiti o više od toga koliko netko teži ili o njegovom indeksu tjelesne mase (BMI).
Na primjer, studija iz 2019. predložila je specifičnu vezu između većih količina tjelesne masti i depresije (jer istraživači nisu pronašli vezu između depresije i nemasno tjelesna masa).
Depresija također može dovesti do gubitka kilograma. Gubitak apetita, niska energija i motivacija što otežava pripremu obroka, simptomi crijeva i drugi čimbenici mogu uzrokovati gubitak kilograma kod nekoga tko je depresivan. Ljudi koji imaju poremećaje prehrane, poput anorexia nervosa, često imaju i depresiju ili neku drugu mentalnu bolest.
Gubitak kilograma u poremećajima prehrane može biti ekstreman i može uzrokovati niz fizičkih simptoma. Nekoliko je studija sugeriralo da pothranjenost zbog neadekvatnog unosa hrane može pogoršati depresiju, iako su potrebna dodatna istraživanja koja podupiru teoriju.
Ljudi koji ne uzimaju dovoljno hrane iz drugih razloga, poput onih koji žive u siromaštvu, pacijenata s rakom i starijih osoba, također su izloženi riziku od depresije povezane s pothranjenošću. Promjene apetita i popratni gubitak ili debljanje mogu također biti nuspojava antidepresiva.
Nuspojave lijekova
I lijekovi na recept i bez recepta (OTC) mogu imati nuspojave. Iako su obično blage i postaju sve bolje kako se tijelo prilagođava lijeku, drugi mogu biti ozbiljni i trajni. Lijekovi koji se koriste za liječenje depresije mogu imati nuspojave, od kojih su mnoge fizičke.
Nekoliko primjera uobičajenih nuspojava antidepresiva uključuju:
- Promjene apetita, debljanje / gubitak kilograma
- Zamagljen vid
- Poteškoće s fokusiranjem ili koncentracijom
- Vrtoglavica
- Suha usta
- Umor
- Nesanica
- Mučnina
- Seksualna disfunkcija (problemi s održavanjem erekcije, bol pri snošaju, nemogućnost orgazma)
Ako je nuspojava lijekova preteška za suočavanje, manja je vjerojatnost da će je osoba nastaviti uzimati. Nekome tko uzima lijekove za liječenje depresije, nuspojave antidepresiva mogu biti prepreka liječenju.
Mentalne i emocionalne nuspojave antidepresiva mogu biti ozbiljne i mogu ukazivati na to da lijek nije pravi lijek za vas. Ako osjetite pogoršanje osjećaja anksioznosti i depresije i / ili razmišljate o samoubojstvu nakon početka uzimanja antidepresiva, odmah potražite liječničku pomoć.
Ako imate suicidalne misli, obratite se Nacionalnoj službi za sprječavanje samoubojstava na 1-800-273-8255 za podršku i pomoć obučenog savjetnika. Ako ste vi ili voljena osoba u neposrednoj opasnosti, nazovite 911.
Dodatne resurse za mentalno zdravlje potražite u našoj nacionalnoj bazi podataka linija za pomoć.
Snalaženje
Kad se obratite liječniku s fizičkim prigovorom, u početku vas možda neće pitati o emocionalnim simptomima. Međutim, bez nje neće moći točno dijagnosticirati depresiju.
Prije nego što se počnete baviti fizičkim učincima depresije, trebate točnu dijagnozu. Ako imate simptome depresije poput trajne tuge, lošeg raspoloženja ili gubitka interesa za bavljenje stvarima u kojima ste nekada uživali, obavezno spomenite te osjećaje svom liječniku.
Te informacije trebaju i vašem liječniku kako bi im pomogao da odluče o najučinkovitijem načinu liječenja depresije, stoga je važno da ih obavijestite o emocionalnim, mentalnim i fizičkim simptomima koje imate.
