Ako imate poremećaj panike, vjerojatno ste upoznati sa simptomima napada panike. Palpitacije srca, drhtanje, drhtanje, utrnulost i trnci samo su neki od neugodnih osjeta koji se često doživljavaju tijekom napadaja panike.Kratkoća daha još je jedan uobičajeni simptom napada panike koji može dovesti do osjećaja straha i krajnje nelagode. U nastavku istražujemo zašto se to događa i kako se nositi s tim.
Pregled
Ljudi koji doživljavaju napade panike često opisuju nemogućnost disanja i osjećaj kao da ne mogu unijeti dovoljno zraka u pluća. Drugi izvještavaju da se osjeća kao da se guše ili guše.
Kad osjetite otežano disanje, možete se truditi unositi zrak u svoje tijelo udišući zrak. Nerijetko se osjećate kao da imate ozbiljnu medicinsku nuždu, poput moždanog udara ili srčanog udara. Iako je otežano disanje čest simptom i rijetko označava medicinski problem, može pojačati osjećaj straha i tjeskobe tijekom napada panike.
Let ili borba
Reakcija na stres "bijeg ili borba" urođena je ljudska reakcija na potencijalno štetne situacije. Vjeruje se da je ova reakcija pomogla našim precima da ili pobjegnu ili odbiju prijetnje u svom okruženju. U suvremenom životu ovaj se odgovor može javiti kao reakcija na stres uzrokovan uobičajenim problemima, poput prometa, rokova na poslu ili svađe s voljenom osobom.
Reakcija borbe ili bijega može biti preaktivna ili se lakše pokreće kod osoba s anksioznim poremećajima, što pridonosi svladavanju tjelesnih simptoma panike i tjeskobe.
Napadi panike
Tijekom napada panike ovaj se odgovor aktivira, signalizirajući da ste u opasnosti. Tijelo se priprema za brzi bijeg ili borbu kroz somatske (fizičke) senzacije koje pomažu tijelu da se usredotoči na jednu od ove dvije zadaće.
Kako se reakcija na bijeg ili borbu postavlja tijekom napada panike, može prouzročiti promjenu u vašem načinu disanja. Vaše disanje može postati pliće, brže i ograničenije.
Te promjene mogu smanjiti količinu ugljičnog dioksida koji cirkulira krvlju. Smanjivanjem razine ugljičnog dioksida, otežano disanje može pridonijeti dodatnim tjelesnim simptomima, uključujući vrtoglavicu, bol u prsima, vrtoglavicu i nesvjesticu.
Načini snalaženja
Postoji nekoliko načina koji pomažu u rješavanju problema s disanjem tijekom napada panike.
Vježbe disanja
Kao što je spomenuto, vaš se obrazac disanja mijenja kada osjetite otežano disanje. Da bi vam se disanje vratilo na stazu, moglo bi biti korisno ako se vježbama disanja namjerno usredotočite na svoj obrazac disanja.
Možda ćete primijetiti da tijekom napadaja panike vaši udisaji budu brzi i nestalni. Vježba dubokog disanja može vam pomoći da se smirite i normalizirate način disanja.
Započnite usporavanjem daha: Udahnite duboko kroz nos, ispunjavajući pluća dahom. Kad više ne možete usisati zrak, polako izdahnite sav zrak kroz usta. Nastavite nekoliko minuta s ovim dubokim, svrhovitim disanjem.
Primijetite kako se vaš centar diže dok udišete i skupljate se dok izdišete. Kroz ovu jednostavnu vježbu disanja možda ćete se početi osjećati opušteno i vratiti se prirodnijem dahu.
Tehnike opuštanja
Vježbe disanja temelj su mnogih drugih tehnika opuštanja, poput progresivnog opuštanja mišića (PMR), meditacije i vizualizacije.Te su tehnike namijenjene smanjenju osjećaja napetosti i stresa izazivanjem osjećaja smirenosti.
Tehnike opuštanja najbolje funkcioniraju kad se redovito vježbaju, uključujući i trenutke kada ne osjećate tjeskobu. Kroz vježbanje i ustrajnost, tehnike opuštanja mogu biti učinkovita strategija za prevladavanje napadaja panike.
Dobivanje pomoći
Ako tijekom napadaja panike redovito osjećate otežano disanje, važno je potražiti liječničku pomoć. Iako su često povezani s paničnim poremećajem, napadi panike često se susreću i s drugim anksioznim poremećajima, poput socijalnog anksioznog poremećaja (SAD) i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP).
Budući da je anksioznost česta i pogađa žene otprilike dvostruko više od muškaraca, stručnjaci sada preporučuju da se sve djevojke i žene u dobi od 13 godina i starije pregledaju na anksioznost kao dio preventivnih zdravstvenih usluga. Rano dijagnosticiranje i intervencija mogu poboljšati ishode i pa zato uvijek razgovarajte sa svojim liječnikom ako ste zabrinuti zbog svojih simptoma anksioznosti.
Riječ iz vrlo dobrog
Samo će vas liječnik ili kvalificirani stručnjak za mentalno zdravlje moći prikladno dijagnosticirati. Liječnik će vam pomoći da napravite plan liječenja koji može uključivati opcije kao što su propisani lijekovi, psihoterapija i tehnike samopomoći.
Ako je otežano disanje trajni problem, obratite se svom liječniku. To bi mogao biti znak drugog stanja, pa vas treba procijeniti kako biste isključili sve temeljne uzroke.
Ako se vi ili voljena osoba borite s napadima panike, obratite se Nacionalnoj liniji za pomoć Uprave za zlouporabu opojnih sredstava i mentalno zdravlje (SAMHSA) na 1-800-662-4357 za informacije o ustanovama za podršku i liječenje u vašem području.
Dodatne resurse za mentalno zdravlje potražite u našoj nacionalnoj bazi podataka linija za pomoć.
