Panični poremećaj je anksiozni poremećaj koji uključuje trajne i neočekivane napade panike. Ti se napadi javljaju iznenada, izazivajući osjećaj straha, tjeskobe, nervoze i strepnje. Emocionalni simptomi napada panike obično se doživljavaju zajedno sa somatskim senzacijama, poput ubrzanog rada srca, bolova u prsima, vrtoglavice, podrhtavanja, drhtavice, mučnine i utrnulosti ili trnaca.
Oboljeli od paničnog poremećaja koji zatrudne mogu se osjećati zabrinuto kako će trudnoća utjecati na njihove simptome i obrnuto. Istraživačke studije su pomiješane, a neki otkrivaju da se napadi panike i tjeskobe povećavaju tijekom trudnoće. Dok druge studije sugeriraju da trudnice prijavljuju smanjenje simptoma panike i anksioznosti. U
Nije moguće utvrditi hoće li se vaši napadi panike i drugi simptomi povezani s tjeskobom pogoršati tijekom trudnoće. Međutim, postoje neki koraci koji će vam pomoći da se nosite sa svojim simptomima tijekom trudnoće i nakon nje.
Savjeti za upravljanje napadima panike tijekom trudnoće
Ako ste zabrinuti zbog trudnoće i paničnog poremećaja, ovi vam savjeti za upravljanje napadima panike tijekom trudnoće mogu vam pomoći.
Ako se vi ili voljena osoba borite s napadima panike, obratite se Nacionalnoj liniji za pomoć Uprave za zlouporabu opojnih sredstava i mentalno zdravlje (SAMHSA) na 1-800-662-4357 za informacije o ustanovama za podršku i liječenje u vašem području.
Dodatne resurse za mentalno zdravlje potražite u našoj nacionalnoj bazi podataka linija za pomoć.
Prvo se posavjetujte sa svojim liječnikom
Što se tiče trudnoće, čini se da svatko ima svoje osobne anegdote i nepokolebljiva mišljenja. Na primjer, možda imate sestru koja dijeli svoja trudnička iskustva i savjetuje vas koju hranu treba izbjegavati ili možda imate tetu koja vam voli pričati priče i mitove o trudnoći. Bez obzira na bilo koji savjet koji dobijete od drugih, uvijek se prvo posavjetujte sa svojim liječnikom.
Obavijestite svog liječnika što vas brine zbog vašeg paničnog poremećaja tijekom trudnoće. Vaš će vam liječnik moći pomoći da sortirate činjenice iz fikcije. Također će biti tamo kako bi temeljito razgovarala o mogućnostima liječenja tijekom trudnoće, uključujući potencijalne rizike i koristi lijekova za panični poremećaj.
Radite s terapeutom
Psihoterapija vam može pomoći da se bolje snađete u napadima panike dok ste trudni. Vaša prva terapijska sesija uključivat će razgovor o vašim simptomima, povijesti bolesti i trenutnim životnim stresorima. Kroz postupak terapije steći ćete bolje razumijevanje svojih simptoma i razviti načine za suočavanje sa svojim stanjem.
Vaš terapeut također vam može koristiti psihoedukaciju da vam pomogne u razumijevanju vaših simptoma. Znanje i podrška pruženi kroz terapiju mogu pomoći u smanjenju strahova povezanih s vašim simptomima i pružiti osjećaj kontrole nad napadima panike tijekom trudnoće.
Kognitivno-bihevioralna terapija (CBT) jedan je od najčešćih oblika psihoterapije. CBT nastoji negativne misli i ponašanja preusmjeriti prema zdravijim percepcijama i postupcima.
Na primjer, možda imate muke koje izazivaju tjeskobu, poput "Hoće li moja tjeskoba utjecati na moju trudnoću?" ili "Uzrujava li bebu kad imam napad panike?" Takve misli mogu pridonijeti povećanom osjećaju straha, tjeskobe i panike. Putem CBT-a možete naučiti prepoznavati i mijenjati ove vrste obrazaca razmišljanja u pozitivnije i one koji manje izazivaju tjeskobu.
Tehnike opuštanja također se često uče kroz CBT postupak. Stres koji se osjeća u tijelu zbog tjeskobe i panike može se umanjiti upotrebom vježbi opuštanja. Ove tehnike pomažu vam naučiti kako se osjećati smirenije, čak i kad ste suočeni s tjeskobom. Neke popularne tehnike opuštanja uključuju vođenu vizualizaciju, tehnike dubokog disanja i progresivno opuštanje mišića (PMR).
Provedite dodatno vrijeme na samopomoći
Trudnoća je posebno vrijeme u životu žene u kojem je ona često više zabrinuta za svoje tjelesno zdravlje i dobrobit. Ako odvojite malo dodatnog vremena za brigu o sebi, to će vam pomoći osloboditi se stresa i tjeskobe.
Praksa samopomoći uključuje sve aktivnosti koje možete poboljšati svoje zdravlje i opće dobro. Na primjer, vaše aktivnosti samopomoći mogu uključivati neki oblik vježbanja, vježbanje vještina upravljanja stresom i dovoljno odmora.
Posavjetujte se sa svojim liječnikom kako biste razgovarali o aktivnostima u kojima možete sigurno sudjelovati tijekom trudnoće.
Zadržite sustav podrške
Ako se voljenima obratite, možete vam pomoći u suočavanju sa svojim strahovima i nesigurnostima u vezi s panikom, tjeskobom i trudnoćom. Obavijestite pouzdane prijatelje i članove obitelji o vašim problemima i prijavite ih da budu dostupni ako imate bilo kakve hitne slučajeve. Možda nećete trebati nikoga zvati za pomoć, ali to može pomoći u smanjenju tjeskobe samo znajući da su voljeni tu za vas ako ih zatrebate.
Imajte plan nakon poroda
Možda ste čuli za postporođajnu depresiju, pojam koji se koristi za opisivanje kada žene nakon rođenja djeteta imaju simptome depresije, poput osjećaja beznađa i bezvrijednosti. Slično tome, žene kojima je dijagnosticiran anksiozni poremećaj riskiraju povećanu anksioznost nakon poroda. Osjećaj nervoze, straha i izolacije čest je kod novopečenih majki.
Srećom, pojačana anksioznost i simptomi povezani s panikom mogu se spriječiti nekim pripravcima. Iako je postpartum obično zauzeto za većinu žena, važno je da se obratite svom liječniku i / ili terapeutu u vezi s vašim paničnim poremećajem. Nastavite raditi na ciljevima plana liječenja, poput upravljanja tjeskobom, suočavanja s napadima panike i rješavanja usamljenosti. Imati plan nakon poroda može vam pomoći da zadržite napredak na putu prema oporavku.