Uobičajeni simptomi panike ponekad mogu osjećati nešto ozbiljnije, poput napada panike. Iako može biti teško odgonetnuti jesu li vaši simptomi panike "normalni" u datim okolnostima ili su rezultat napadaja panike, postoje neke ključne razlike koje razlikuju to dvoje.
Kriteriji za napadaje panike i panični poremećaj
Ponavljajući napadi panike glavna su obilježja paničnog poremećaja, iako je napravljeno nekoliko promjena u dijagnozi prema DSM-5.
Panični poremećaj je anksiozni poremećaj obilježen ponavljajućim i dosadnim napadima panike. Da bi se udovoljilo kriterijima za panični poremećaj, potrebno je jedno od dva ponašanja tijekom razdoblja od najmanje jednog mjeseca: kontinuirani i izraženi strah od napada panike u budućnosti ili promjena u ponašanju osobe osmišljene da izbjegne napade.
Napadi panike su iznenadni i intenzivni osjećaji terora, straha ili strepnje, bez prisutnosti stvarne opasnosti.
Simptomi napadaja panike obično se dogode iznenada, dosežu vrhunac u roku od 10 minuta, a zatim popuštaju. Međutim, neki napadi mogu trajati dulje ili se mogu dogoditi uzastopno, što otežava određivanje kada jedan napad završava, a drugi započinje.
Vrste napada panike
Dvije su glavne vrste napada panike:
- Neočekivano: Neočekivani napadi panike javljaju se iznenada bez ikakvih vanjskih ili unutarnjih znakova. Drugim riječima, javljaju se bez strašne situacije ili bojažljive misli ili osjećaja. Možda se čini da se događaju „iz vedra neba“ kad je netko potpuno opušten.
- Očekivano: Očekivani napadi panike događaju se kada je netko izložen situaciji zbog koje se boji. Na primjer, netko tko se boji letenja može imati napad panike nakon što sjedne u avion ili tijekom polijetanja.
Neočekivani napadi panike češći su među onima s paničnim poremećajem, ali ljudi mogu doživjeti obje vrste panike.
Fizički i emocionalni simptomi napada panike
Prema DSM-5, napad panike karakteriziraju četiri ili više sljedećih simptoma:
- Bol ili nelagoda u prsima
- Jeza ili vrućice
- Strah od umiranja
- Strah od gubitka kontrole ili ludovanja
- Osjećaj vrtoglavice, nesigurnosti, vrtoglavice ili nesvjestice
- Osjećaj gušenja
- Osjećaj nestvarnosti (derealizacija) ili odvojenost od sebe (depersonalizacija)
- Mučnina ili trbušna nevolja
- Osjećaji utrnulosti ili trnaca (parestezije)
- Palpitacije, lupanje srca ili ubrzani rad srca
- Osjećaji otežanog disanja ili gušenja
- Znojenje
- Drhtanje ili tresenje
Prisutnost manje od četiri gore navedena simptoma može se smatrati a ograničeni simptom napad panike. Da bi se mogla postaviti dijagnoza paničnog poremećaja, moraju biti prisutni spontani napadi panike koji se ponavljaju.
Intenzitet simptoma napada panike
Simptomi napada panike obično su toliko intenzivni da ih ljudi često opisuju kao najgore iskustvo u svom životu. Nakon napada panike, osoba može nastaviti iskusiti ekstremnu tjeskobu nekoliko sati. Češće nego ne, epizoda panike uzrokuje stalnu zabrinutost zbog ponovnog napada.
Nije neobično biti toliko izjedan brigom i strahom da se promjene u ponašanju događaju s nadom da se izbjegne novi napad. To može dovesti do razvoja agorafobije, koja komplicira oporavak i ograničava sposobnost osobe da funkcionira u uobičajenim svakodnevnim aktivnostima.
Važnost liječenja
Simptomi paničnog poremećaja mogu biti zastrašujući i potencijalno onesposobljavajući, ali to je poremećaj koji se može liječiti, a većina će ljudi naći značajnog olakšanja terapijskom intervencijom. Što prije liječenje započne nakon početka paničnog poremećaja, to se simptomi brže smanjuju ili nestati.
Čak i oni s dugotrajnim simptomima općenito doživljavaju poboljšanje liječenja, a većina ih može nastaviti s mnogim aktivnostima u kojima su nekada uživali.
Važnost točne dijagnoze
Panični poremećaj može oponašati i koegzistirati s mnogim drugim medicinskim i psihološkim poremećajima, što pomnu dijagnozu čini vrlo važnom. Primjerice, kao što se neki ljudi boje da je nestalni rad srca tijekom paničnog poremećaja simptom srčanog problema, ponavljajuće se srčane aritmije (abnormalni srčani ritmovi) također mogu pogrešno dijagnosticirati kao panični poremećaj.
Dok se ne postavi dijagnoza paničnog poremećaja i budući da su mnogi simptomi fizički, mnogi su ljudi često trčali na hitnu. Zapravo se procjenjuje da je između 20% i 25% posjeta hitne pomoći zbog bolova u prsima posljedica napadaja panike, a oni koji hitnu službu posjete više od osam puta u jednoj godini imaju tri puta veću vjerojatnost da će patiti od napadaja panike nego opća populacija.
Obavezno razgovarajte s iskusnim stručnjakom za mentalno zdravlje kako biste osigurali točnu procjenu vaših simptoma.
Vodič za raspravu o paničnom poremećaju
Nabavite naš vodič za ispis koji će vam pomoći da postavite prava pitanja na sljedećem liječničkom pregledu.
Preuzmite PDF
Temeljita medicinska povijest i fizički pregled također su potrebni kako bi se osiguralo da se ništa ne propusti i kako bi se spriječilo sastavljanje napada panike dodavanjem traumatičnosti posjeta hitnoj pomoći.
Riječ iz vrlo dobrog
Napadi panike mogu biti doslovno zastrašujući, ali pomoć je dostupna. Panični poremećaj je vrlo izlječivo stanje. Nažalost, zbog stigme mentalnog zdravlja i možda neke neugodnosti među onima koji su više puta posjetili hitnu, dijagnoza se često odgađa.
Iako je anksioznost u žena dvostruko češća od muškaraca, često se ne dijagnosticira i ne liječi. Pregledi anksioznosti tijekom rutinskih pregleda mogu biti korisni za rano prepoznavanje mogućih simptoma anksioznosti, što može rezultirati manjim poremećajima u funkcioniranju i boljim ishodima.
Ako imate simptome napada panike ili paničnog poremećaja, čak i ako vaši simptomi ne udovoljavaju gore navedenim "kriterijima", otvoreno razgovarajte sa svojim liječnikom ili kontaktirajte stručnjaka za mentalno zdravlje. Panični poremećaj može utjecati na svako područje vašeg života, ali mnogi ljudi smatraju da im se život čini kao da su obnovljeni nakon što potraže liječenje.
Ako se vi ili voljena osoba borite s napadima panike ili drugim simptomima anksioznosti, obratite se Nacionalnoj liniji za pomoć Uprave za zlouporabu opojnih sredstava i mentalno zdravlje (SAMHSA) na 1-800-662-4357 za informacije o ustanovama za podršku i liječenje u vašem području.
Dodatne resurse za mentalno zdravlje potražite u našoj nacionalnoj bazi podataka linija za pomoć.
