Društveni konstrukt je nešto što postoji ne u objektivnoj stvarnosti, već kao rezultat ljudske interakcije. Postoji zato što se ljudi slažu da postoji.
Primjeri
Neki primjeri društvenih konstrukcija su zemlje i novac. Lakše je uvidjeti kako države mogu biti socijalni konstrukti nego vidjeti kako je novac socijalni konstrukt. Zemlje ne bi postojale da nije ljudske interakcije. Ljudi se moraju složiti da postoji takva stvar kao što je zemlja i složiti se oko toga što je država. Bez tog sporazuma ne bi moglo biti zemalja.
Novac također ne bi postojao bez ljudske interakcije. Ako razmišljamo o objektivnoj stvarnosti, mogli bismo pomisliti da novac zaista postoji. Napokon, možemo dodirnuti papir ili novčiće. Međutim, ukoliko se ljudi ne slože oko toga što papir ili kovanice predstavljaju i za što se mogu koristiti, papirnati novac je samo papir, a novčići samo metalni diskovi.
Zašto ljudi stvaraju konstrukcije
Teorija socijalnih konstrukata kaže da ljudi stvaraju konstrukte kako bi razumjeli objektivni svijet.
Jedan od načina na koji ljudi stvaraju društvene konstrukcije jest strukturiranje onoga što vide i doživljavaju u kategorije. Primjerice, vide ljude s različitim bojama kože i drugim fizičkim osobinama i "stvaraju" društveni konstrukt rase.
Ili vide visoke biljke s vrlo debelim peteljkama koje se granaju na vrhu i na njima rastu lišće i "stvaraju" konstrukciju stabla. Ta dva primjera pomažu ilustrirati kako se ljudi koriste socijalnim konstruktima i koliko se neki socijalni konstrukti razlikuju od drugih društvenih konstrukata.
Postoje li drveća izvan društvene konstrukcije? Da se ne slažemo oko konstrukcije drveta, bismo li te biljke vidjeli drugačije? Što je s utrkom? Postoji li rasa izvan socijalne konstrukcije? Da li bismo se drugačije odnosili prema ljudima različitih boja da nemamo socijalni konstrukt rase?
Konstrukti se mogu mijenjati
Ta dva primjera pomažu ilustrirati da socijalni konstrukt može uključivati vrijednosti i vjerovanja koja ljudi imaju o tom konstruktu. Ljudi mogu mijenjati konstrukciju dok nastavljaju interakciju.
Stav prema onima različitih boja kože promijenio se tijekom posljednjih 100 godina i oni se i dalje mijenjaju. Konstrukcija rase još uvijek postoji, ali ono što konstrukt znači promijenilo se.
Sljedeći primjer društvene konstrukcije koja se vremenom promijenila jest koncept spola. Prije nešto više od 50 godina ljudi su vjerovali da muškarci i žene imaju specifične rodne uloge određene biologijom.
Žene su njegovanije, pa su im najbolje odgovarale majke koje ostaju kod kuće da odgajaju djecu. Muškarci su bili agresivniji i manje njegovani te su bili najprikladniji za izlazak na posao i opskrbu obitelji. Više ne vjerujemo u to o muškarcima i ženama.
Socijalni konstrukt spola ilustrira raspravu o prirodi / njegovanju o ljudskom ponašanju. Ako je rod samo socijalna konstrukcija, to znači da muškarci i žene djeluju drugačije samo zato što im je društvo diktiralo njihove uloge. Naučili su kako bi se trebali ponašati i kako bi trebali zvučati ili izgledati.
Rasprava o "prirodi protiv njege" ostaje sporna što se tiče spola i rodnih razlika. Ali većina istraživača vjeruje da, bez obzira na ulogu koju imaju svojstveni biološki čimbenici, čimbenici okoliša glavni su utjecaj koji i sami mogu utjecati na razvoj samog mozga.