Osoba dolazi psihijatru jer naglo plače bez očitog razloga. Liječnik dijagnosticira depresiju i propisuje antidepresiv. Epizode plača su smanjene, ali i dalje postoji problem.
Druga osoba posjeti svog liječnika jer doživljava neobjašnjiv plač i smijeh. Može im se dijagnosticirati bipolarni poremećaj i tretirati ih kao takve.
U oba slučaja dijagnoza može biti točna, ali razlog tim naletima nekontroliranog plača i, rjeđe smijeha, može biti zbog bolesti koja se naziva pseudobulbarnim afektom (PBA). (Bolest je možda poznata pod nekoliko imena, a odnedavno se naziva poremećajem nehotičnog emocionalnog izražavanja ili IEED.)
Glavni simptom PBA je iznenadni, neobjašnjivi i nezaustavljivi plač koji se javlja više puta dnevno bez očitog razloga.
Slično tome, može se dogoditi i iznenadno smijanje, kao i navale bijesa. Ljudi se vrlo često socijalno izoliraju iz neugode, što može dovesti do drugih simptoma depresije.
Što je PBA?
Pseudobulbarni afekt je stanje koje se javlja zbog drugih neuroloških stanja i može se javiti u bolesnika s amiotrofičnom lateralnom sklerozom (ALS ili Lou Gehrigova bolest), multiplom sklerozom (MS), Alzheimerovom bolešću i Parkinsonovom bolešću. Traumatska ozljeda mozga uslijed nezgode ili moždanog udara može uzrokovati i pojavu PBA. Ponekad simptomi PBA otkrivaju skrivenu ozljedu mozga.
Iako je bolest opisana prije više od jednog stoljeća, i dalje se vrlo često dijagnosticira.
Dio razloga je taj što može uzrok depresija, kao i dovesti do drugih simptoma povezanih s depresijom i bipolarnom bolešću. Uz to, ljudi s bolestima s kojima je povezan PBA, poput multiple skleroze, često imaju i depresiju ili bipolarne simptome. I na kraju, tretmani poremećaja raspoloženja općenito imaju određeni učinak na smanjenje simptoma PBA, iako često nedovoljno da omogući pacijentu da osjeća normalan opet.
Veliko istraživanje pokazalo je da je 51% ljudi s PBA prijavilo da provodi malo ili nimalo vremena s prijateljima i obitelji, a 57% provodi malo ili nimalo vremena u telefonskom razgovoru. Stoga utjecaj na svakodnevni život i funkcioniranje ove bolesti je krajnost.
Između PBA i poremećaja raspoloženja
Primarna razlika između pseudobulbarnog afekta i drugih mentalnih bolesti poput depresije i bipolarne je u tome što se ispadi plača, smijeha i / ili ljutnje bez razloga događaju s PBA; one traju vrlo kratko i mogu se dogoditi više puta tijekom dana.
Ipak, može se vidjeti gdje se pacijentu koji ima samo napadaje plača može dijagnosticirati depresija, pogotovo jer je jedno istraživanje pokazalo da gotovo 90% pacijenata s PBA također ima značajne simptome depresije.
Budući da je socijalno povlačenje / izolacija toliko često simptom velikih depresivnih epizoda, mora se utvrditi razlog za to. Kod depresije i bipolarnog poremećaja to je primarni simptom, dok se kod PBA to događa jer se ljudi boje biti u socijalnoj situaciji.
Zamislite da prasnete u smijeh tijekom sprovoda ili iznenada zaplačete usred sastanka odbora. Takvi bi događaji mogli lako natjerati osobu da izbjegne bilo koju situaciju u kojoj bi simptomi PBA bili neprikladni i neugodni.
Neki simptomi depresivnih epizoda nisu povezani s PBA, poput promjena apetita i neprimjerenog osjećaja beznađa ili krivnje.
Ako se vi ili voljena osoba borite s depresijom, obratite se Nacionalnoj liniji za pomoć Uprave za zlouporabu opojnih droga i mentalno zdravlje (SAMHSA) na 1-800-662-4357 za informacije o ustanovama za podršku i liječenje u vašem području.
Dodatne resurse za mentalno zdravlje potražite u našoj nacionalnoj bazi podataka linija za pomoć.
Liječenje
Liječenje posebno za PBA pronađeno je samo slučajno. Istraživači su testirali kombinaciju dva lijeka kako bi utvrdili pomaže li simptomima ALS-a, i iako nije bilo učinka na ALS, oni pacijenti koji su imali PBA izvijestili su da im je eksperimentalni tretman smanjio smijeh i / ili plač.
Kombinacija liječenja za PBA sastoji se od dekstrometorfana i kinidina, lijeka za srce.
Iako je dekstrometorfan čest sastojak lijekova protiv kašlja, pacijenti bi to trebali učiniti ne pokušajte samostalno liječiti PBA, jer se lijekovi na recept sasvim razlikuju.
Potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdilo je li lijek siguran za osobe s poremećajima poput Parkinsonove bolesti. Postoje zabrinutosti zbog problema koji proizlaze iz miješanja s lijekovima za ove bolesti. Osim toga, osobama koje uzimaju antidepresive koji djeluju na serotonin ili onima s bilo kakvim rizikom od problema sa srčanim ritmom trebaju posebni oprezi.
Dijagnoza ili pogrešna dijagnoza?
Razvijeni su neki pouzdani testovi za PBA, a još se nekoliko radi. Budući da se toliko ljudi pogrešno dijagnosticira da imaju depresiju, bipolarne bolesti ili druge bolesti poput anksioznih poremećaja ili čak shizofrenije, nemoguće je znati koliko ljudi u SAD-u zapravo ima pseudobulbarni afekt.
Procjenjuje se da broj ljudi s PBA iznosi između jednog i dva milijuna.
Vremenom i obrazovanjem postat će sve više ljudi koji boluju od PBA-a i imati pristup pravilnom liječenju.
