Depresija je raširena briga za mentalno zdravlje koja utječe na sposobnost pojedinca da svakodnevno funkcionira. Ako ste u prošlosti doživjeli depresiju, možda ćete biti zabrinuti zbog mogućnosti recidiva.
Iako se liječenje depresije, poput terapije ili lijekova, pokazalo učinkovitim, istraživanje je također pokazalo da će se oko jedne trećine osoba koje prekinu liječenje ponoviti u roku od jedne godine.
Što je relaps?
Definicija relapsa u odnosu na depresiju je ponavljanje simptoma nakon što je postignuta remisija (razdoblje povratka u izvorno funkcioniranje, obično dugo 16 do 20 tjedana).
Iako je moguće da će oni koji se relapsiraju doživjeti iste simptome koje su imali tijekom svoje prve depresivne epizode, također je moguće da simptomi koje iskusi budu sljedeći put potpuno različiti.
Znakovi relapsa depresije
Iz tog je razloga važno uzeti u obzir različite potencijalne znakove ili simptome relapsa depresije. Ispod je cjelovit popis potencijalnih znakova na koje treba paziti, a odjeljci koji slijede uključuju detaljne opise tih znakova i simptoma koji će vam pomoći utvrditi utječu li na vas.
- Loše raspoloženje
- Razdražljivost
- Gubitak interesa ili zadovoljstva
- Mozna magla
- Promjene sna
- Društveno povlačenje
- Osjećaj bezvrijednosti
- Debljanje ili gubitak
- Umor
- Bolovi i bolovi
- Suicidalne ideje / misli
Ako se vi ili voljena osoba borite s depresijom, obratite se Nacionalnoj liniji za pomoć Uprave za zlouporabu opojnih droga i mentalno zdravlje (SAMHSA) na 1-800-662-4357 za informacije o ustanovama za podršku i liječenje u vašem području.
Dodatne resurse za mentalno zdravlje potražite u našoj nacionalnoj bazi podataka linija za pomoć.
Niskog raspoloženja
Osjećaj tuge ili lošeg raspoloženja jedan je od glavnih znakova i depresije i relapsa depresije. To uključuje osjećaj plača, osjećaj beznađa, sumornost, plač, prazninu ili jad. Ti su osjećaji normalni odgovori na očite uzroke poput gubitka posla, gubitka voljene osobe ili prolaska kroz prekid ili razvod.
Međutim, ako vaši osjećaji lošeg raspoloženja nemaju očit uzrok i traju dulje od dva tjedna i prisutni su svaki dan, tada možda imate relaps depresije.
To je osobito istinito ako vam loše raspoloženje ili osjećaj tuge ometaju svakodnevni život. Na primjer, možda se mučite s odlaskom na posao zbog uroka koji plaču ili se osjećate beznadno da će vam se ikad stvari popraviti. To su znakovi da loše raspoloženje može ukazivati na relaps depresije.
Razdražljivost
Događate li se lakše nego prije? Pucketate li ljudima ili otkrijete da lako letite s kvake ili se naljutite? Ako je to slučaj, možda iritaciju doživljavate kao simptom recidiva depresije.
Ako vam razdražljivost predstavlja problem, vjerojatno imate nisku toleranciju na stresne situacije. To znači da ste skloni reagirati s dosadom ili ljutnjom kad se suočite s malim neugodnostima. Drugim riječima, sve vas može pokrenuti i dovesti do toga da se na kraju posvađate s drugima.
Ako se puno vremena osjećate ljutito i frustrirano, a sitnice vas jako uznemiruju, tada vam razdražljivost može predstavljati problem i može biti znak recidiva depresije.
Gubitak interesa ili zadovoljstva
Još jedan od znakova recidiva depresije je gubitak interesa za stvari koje su vam nekada bile ugodne. To može uključivati privlačnost prema partneru, seks s partnerom, hobije, viđanje s prijateljima ili bilo što u čemu ste nekada uživali.
Ako primijetite da su se stvari u kojima ste nekada uživali počele osjećati kao teret, tada ćete možda iskusiti gubitak interesa ili zadovoljstvo vezano uz recidiv depresije. Ako se vaše omiljene aktivnosti čine previše trudom i ne vrijede, to bi mogao biti znak da se vraćate.
Mozgova magla
Većina ljudi s depresijom doživi nešto što se naziva moždana magla. Mozgova magla odnosi se na usporavanje kognitivnih procesa (tj. Razmišljanja). To znači da ćete možda imati problema s razmišljanjem i osjećati se kao da su vam misli usporene.
Moždana magla također može značiti da imate problema s koncentracijom, odlučivanjem, rješavanjem problema i pamćenjem. Moždana magla može vam ometati život na mnogo različitih načina, poput otežavanja obavljanja posla ili vođenja razgovora u socijalnoj situaciji.
Promjene spavanja
Kakav je tvoj san? San je još jedan aspekt vašeg zdravlja na koji se lako može utjecati tijekom relapsa depresije. Ako primijetite promjene u snu, poput problema sa zaspanjem, buđenjem tijekom noći, ne osjećajem odmora ili previše spavanjem, tada biste mogli doživjeti depresivni recidiv.
Neki ljudi s depresijom otkriju da čim im glava udari o jastuk, počinju promišljati (opsesivno) o svom danu i stvarima koje su pošle po zlu ili koje im uzrokuju stres. To zauzvrat može otežati osjećaj spavanja i dovesti do nesanice.
Također može pogoršati umor i otežati ustajanje iz kreveta ujutro. Ako imate bilo koji od ovih problema, to bi mogao biti pokazatelj relapsa depresije.
Socijalno povlačenje
Jeste li uspjeli pratiti svoje društvene obveze? Neki ljudi koji imaju relaps depresije mogu doživjeti socijalno povlačenje kao jedan od glavnih znakova recidiva. Ako ste izbjegavali socijalne situacije ili se osjećate izolirano ili sami kad to pohađate, možda imate relaps depresije.
Povlačenje iz društva može negativno utjecati na vaše veze, što zauzvrat može pogoršati vašu depresiju. Ako vam se vođenje razgovora čini previše napora, napuštanje kuće se čini nemogućim podvigom ili se jednostavno družite u svojoj sobi puno više nego što bi se to smatralo prihvatljivim ponašanjem, možda imate socijalnih problema.
Ovaj znak može biti povezan s gubitkom užitka jer ne doživljavate nikakvo zadovoljstvo u blizini drugih ljudi. U kombinaciji, ovi problemi mogu ukazivati na relaps depresije.
Osjećaj bezvrijednosti
Kako se osjećate prema sebi? Osjećaj bezvrijednosti ili nedostojnosti još je jedan znak recidiva depresije. Ako se osjećate kao da imate nisko samopoštovanje, da niste zaslužni ili ne zaslužujete bolje stvari u životu ili ako ste uglavnom previše kritični prema sebi, tada osjećaj bezvrijednosti može ukazivati na recidiv depresije.
Ovo se pitanje također može povezati s osjećajem krivnje, fokusom na vaše nedostatke ili neuspjehe umjesto pozitivnih postignuća i pretjerano snažnim unutarnjim kritičarom. Ako se stalno krivite za nešto loše što se dogodilo, vaš bi unutarnji kritičar i odvratnost od sebe mogli biti znak većeg problema, uključujući recidiv depresije.
Debljanje ili gubitak
Je li se vaša težina promijenila za 5% (gore ili dolje) u posljednjih mjesec dana? Nagle promjene u težini, poput gubitka kilograma ili debljanja, mogu ukazivati na relaps depresije. Drugi znakovi mogu biti gubitak interesa za hranu u kojoj ste nekada uživali ili nedostatak napora da se zdravo hranite ili redovito vježbate.
Ljudi koji se bore s debljanjem ili gubitkom zbog relapsa depresije mogu se također baviti prekomjernim prehranom ili drugim poremećenim obrascima prehrane. Ako primijetite da su se vaše prehrambene navike ili težina promijenile, to bi mogao biti znak da se vaša depresija vraća.
Umor
Jeste li umorni samo kad razmišljate o ustajanju iz kreveta, pranju posuđa ili plaćanju računa? Kada iskusite umor, čini se da je sve puno teže postići.
Na primjer, posao poput presavijanja rublja postaje nepremostiv zadatak koji jednostavno ne možete provjeriti s popisa obaveza. Ako se zateknete kroz dan, umor je možda znak da se vaša depresija vraća.
Bolovi i bolovi
Depresija se ne doživljava samo u umu. Neki ljudi također primjećuju da imaju više bolova kad osjećaju depresiju. Ti bolovi mogu imati razne oblike i kretati se po tijelu. Ispod su neke od vrsta bolova koje biste mogli osjetiti ako imate relaps depresije:
- Bol u mišićima
- Glavobolja
- Bolovi u trbuhu
- Bol u prsima
- Bol u leđima
- Bol u udovima (npr. Noge ili ruke)
Suicidalne misli
Napokon, suicidalne misli snažan su znak da možete imati tešku depresiju. Ako je to slučaj, to znači da se vaša depresija vratila. U slučaju teške depresije, vjerojatno ste i izgubili zanimanje za stvari u kojima ste nekada uživali. Također se možete osjećati beznadno zbog svog položaja u svijetu. Sve su to pokazatelji relapsa depresije.
Uzroci relapsa depresije
Ako imate relaps depresije, možda se pitate zašto se vaša depresija vratila. Istina je da se depresija može vratiti u bilo kojem trenutku, čak i ako uzimate lijekove ili primate terapiju. Također se može vratiti bez očitog vanjskog okidača ili stresa.
Međutim, ponekad relaps depresije slijedi vanjski događaj. Ispod su neki potencijalni okidači ili uzroci recidiva depresije.
- Doživjeti smrt voljene osobe ili drugi značajan gubitak
- Prolazak kroz stresni životni događaj (npr. Otpuštanje s posla, prolazak kroz razvod, prvo dijete, učenje završnih ispita na fakultetu)
- Hormonske promjene povezane s vašom životnom fazom (npr. Pubertet, trudnoća, menopauza)
- Neiskorištavanje strategija suočavanja ili prekid njihove upotrebe (npr. Vođenje dnevnika, redovito vježbanje, upravljanje negativnim mislima)
- Promjene u lijekovima koje uzimate
- Poremećaji spavanja (npr. Započinjanje novog posla koji zahtijeva promjenu rasporeda spavanja)
Liječenje
Ako ste zabrinuti da možda imate relaps depresije, važno je znati da će sve strategije liječenja koje pomažu kod depresije pomoći i za recidiv. Ispod su neke od opcija koje biste mogli razmotriti u dogovoru sa svojim liječnikom.
- Terapija razgovorom (npr. Kognitivno-bihevioralna terapija (CBT), interpersonalna terapija (IPT), psihoanalitička terapija)
- Lijekovi (npr. Selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI), selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja norepinefrina (SNRI))
- Kombinacija lijekova s terapijom razgovorom
Ako ste uzimali lijekove prije ili trenutno uzimate lijekove, liječnik vam može predložiti promjenu lijeka ili promjenu doze lijeka.
9 najboljih programa internetske terapije Isprobali smo, testirali i napisali nepristrane recenzije najboljih internetskih programa terapije, uključujući Talkspace, Betterhelp i Regain.Snalaženje
Osim traženja pomoći od stručnjaka, postoji i niz strategija suočavanja koje sami možete koristiti za upravljanje simptomima recidiva depresije. Oni vam također mogu pomoći da spriječite ponovni povratak depresije u budućnosti ili vam barem olakšavaju upravljanje simptomima dok ne budete mogli dobiti stručnu pomoć.
Obratite se obitelji ili prijateljima
Ako osjećate da se vraćate u stanje depresije, obratite se članu obitelji ili prijatelju kako bi ih obavijestio kako se osjećate. Zbog depresije možete poželjeti suziti društvene veze, što može pogoršati simptome depresije. Stoga, pronalazak nekoga kome se možete povjeriti i tko će vas provjeriti može vam promijeniti.
Vježbajte brigu o sebi
Samopomoć je čin brige o vašem fizičkom i mentalnom zdravlju. Postoji nekoliko različitih stvari koje možete učiniti da biste se brinuli o sebi koje će vam pomoći poboljšati fizičko i mentalno stanje ako imate relaps depresije.
- Redovito vježbajte: Šetnja vani, istezanje, bavljenje jogom, intervalni trening visokog intenziteta (HIIT) sjajni su primjeri.
- Držite se redovnog rasporeda spavanja: Pokušajte ići u krevet i buditi se svaki dan u isto vrijeme.
- Koristite svjetiljku za svjetlosnu terapiju: UV svjetiljke pomažu oponašati sunce, a posebno su korisne ako imate sezonsku depresiju ili živite negdje bez puno sunčeve svjetlosti tijekom zime.
- Uzmite dodatak vitaminu D.: Baš kao i UV lampa, vitamin D može pomoći ublažiti simptome depresije povezane s nedostatkom sunčeve svjetlosti.
- Održavajte rutinu: Pokušajte raditi vrlo osnovne stvari kako biste se osjećali kao da ste u rutini, poput tuširanja, pranja zuba i svakodnevnog odijevanja.
Pridržavajte se preporuka za terapiju
Ako ste već bili na terapiji od depresije, vjerojatno ste dobili posljednju domaću zadaću i / ili preporuke kako napredovati nakon posljednje sesije. Osvrnite se na svoje vrijeme u terapiji i ono što ste naučili.
Postoje li strategije koje biste mogli ponovno koristiti? Postoje li radne bilježnice ili evidencije praćenja koje vam je dao vaš terapeut? Sve što vam je bilo korisno u prošlosti, vjerojatno će vam biti korisno i kad se suočite s depresijom.
Pridržavajte se plana lijekova
Ako su vam antidepresivi propisani kao dio plana liječenja, vrlo je važno da se pridržavate rasporeda lijekova koji su vam propisani. Nemojte naglo prestati uzimati lijekove ako vam se ne sviđa kako se osjećate.
Umjesto toga, zakažite sastanak sa svojim liječnikom kako biste razgovarali o vašim lijekovima i mogućim promjenama koje biste mogli napraviti. Naglo zaustavljanje lijekova moglo bi dovesti do posljedica povlačenja; umjesto toga, slijedite savjete svog liječnika prije zaustavljanja ili promjene bilo kojeg lijeka.
Pratite svoje raspoloženje
Ako ste u prošlosti doživjeli depresiju, važno je osvijestiti svoja raspoloženja i kako se oni mijenjaju i mijenjaju svaki dan. Jedan od načina da to učinite je pomoću tragača raspoloženja.
Tragač raspoloženja obično je radni list s jednom stranicom koji obuhvaća mjesec dana i omogućuje vam zasjenjivanje okvira koji odgovaraju vašem osjećaju svakog dana. Neki uređaji za praćenje raspoloženja također vam omogućuju da svoje raspoloženje ocijenite s 1 na 10 ili da dodate detalje o onome što se događalo svaki dan. Postoje i uređaji za praćenje raspoloženja koji se protežu tijekom cijele godine.
Prednost praćenja vašeg raspoloženja pomoću alata za praćenje raspoloženja dvojaka je.
- Prvo, postat ćete svjesniji kako se osjećate i počet ćete vidjeti obrasce prema dobu mjeseca, dobu godine i odnosu na stvari koje se događaju u vašem životu.
- Drugo, uređaj za praćenje raspoloženja može vas upozoriti na problematičnu promjenu raspoloženja koja se ne rješava sama od sebe.
Budući da dijagnoza depresije zahtijeva osjećaj lošeg raspoloženja svaki dan tijekom najmanje dva tjedna, to je jedna stvar na koju morate paziti kada pratite svoje raspoloženje pomoću tragača raspoloženja.
Razvijte novinarsku naviku
Ako se suočavate s relapsom depresije, jedan od načina za pomoć u upravljanju simptomima je razvijanje navike dnevnika ili izražajne navike pisanja.
Dnevnik ili izražajno pisanje mogu biti korisni za upravljanje vašim mentalnim zdravljem, jer omogućavaju izražavanje i istraživanje osjećaja, slično onome što biste radili na terapijskoj sesiji. Razlika je u tome što ćete se baviti samoistraživanjem, a ne istraživanjem uz pomoć terapeuta.
Ako ste zainteresirani za pokretanje dnevničke navike da biste se nosili s recidivom depresije, najbolji način za početak je vremenski blok odvojen za slobodno pisanje u vašem dnevniku. Odaberite doba dana kada ćete biti opušteni i vjerojatno neće biti prekidani.
Koristite prazan dnevnik i započnite pisati o svemu što vam padne na pamet, dobro ili loše. Budite znatiželjni što pišete i pokušajte „doći do dna“ svojih osjećaja. Ako se osjećate tužno ili nelagodno, zapitajte se što se događa u vašem životu ili zbog čega ste se mogli osjećati tako.
Dnevnik također može biti način da uhvatite negativne misaone obrasce i preoblikujete ih u realističniji ton. Na primjer, ako u svoj dnevnik napišete "sve je užasno i uvijek ću se osjećati grozno", mogli biste tu misao ispitati ima li negativnih izobličenja.
Crno-bijelo razmišljanje jedna je vrsta iskrivljenja misli koja se često nalazi kod ljudi sa simptomima depresije i prisutna je u ovoj misli. Tada biste mogli vježbati prepisivanje misli na realniji način, poput "stvari su ponekad loše, ali znam da se neću zauvijek osjećati grozno."
Pronađite grupu za podršku
Ako se doista borite s relapsom depresije i osjećate da vam treba veća podrška, razmislite o potrazi za skupinom za podršku koja je posebno namijenjena onima koji žive s ponavljajućom depresijom. Dok odlazite na terapiju, uzimate lijekove i koristite strategije samopomoći mogu vam pomoći ublažiti simptome depresije, imajući socijalnu podršku drugih koji su prošli iste stvari kao i vi, a možete vam pomoći da se osjećate manje sami.
Riječ iz vrlo dobrog
Ako se borite sa simptomima relapsa depresije, može vam biti teško znati koje korake poduzeti. Ako ste prethodno bili na liječenju ili još uvijek liječite (terapiju ili lijekove), često je najbolji prvi korak kontaktirati svog trenutnog pružatelja liječenja.
Možda će biti potrebno ponovno pokretanje lijekova, nastavak terapije ili planiranje novog režima liječenja. Ponavljajuća se depresija potpuno je normalna, pa nema srama u tome da drugi put potražite pomoć.
Nakon što se obratite stručnjaku za pomoć, također ćete biti sigurni da radite sve što je moguće kako biste osigurali uspjeh svog plana liječenja. Međutim, depresija može otežati obavljanje i najmanjih zadataka.
Iz tog razloga možda ćete htjeti zatražiti pomoć člana obitelji, prijatelja ili člana grupe za podršku kako bi se prijavio kod vas i pomogao vam da ostanete na putu. Znanje da je netko tu da vas može podržati moglo bi značiti razliku između učinkovitog upravljanja povratkom depresije i uvlačenja dalje u vaše simptome.
Iako se depresija može osjećati nepremostivo kad se dogodi, pokušajte se podsjetiti da ste je već jednom uspjeli i možete to ponoviti. Prednost prolaska kroz prethodnu depresivnu epizodu je ta što ste vidjeli drugu stranu i znate da se ponovno možete osjećati dobro.