Osim dobivanja profesionalne dijagnoze i liječenja, postoji niz strategija samopomoći koje tinejdžeri s poremećajem socijalne anksioznosti (SAD) mogu koristiti za upravljanje svakodnevnom socijalnom anksioznošću. Ispod je nekoliko savjeta za pomoć tinejdžerima da se nose s SAD-om.
Upravljanje negativnim samogovorom
Većina tinejdžera koji imaju socijalnu anksioznost automatski imaju negativne misli. Zamislite da planirate pohađati školski ples. Koje misli se počinju provlačiti kroz vaš um? "Što ako svi bulje u mene kad uđem?" "Što ako nitko neće plesati sa mnom?" "Što ako se počnem tresti dok sam na plesnom podiju?"
Dok se ove misli provlače kroz vaš um, one povećavaju vašu anksioznost i dovode do još više negativnih misli i, nerijetko, do eventualnog izbjegavanja strahovanog događaja. Prije nego što to shvatite, sami ste se riješili odlaska na ples.
Postoji li bolji način? Jedan od načina borbe protiv automatskih negativnih misli je postavite si nekoliko ključnih pitanja:
- Prvo, koliko je vjerojatno da će se dogoditi ono čega se bojite? Zagledaju li se stvarno svi u vas kad uđete u sobu ili je to samo vaša mašta? Kakve su šanse da apsolutno nitko neće htjeti plesati s vama?
- Drugo, zapitajte se bi li bio kraj svijeta da se dogodilo ono što se bojite. Zamislite da je to prijatelj koji se počeo tresti na plesnom podiju ili s kojim nitko nije želio plesati. Biste li loše mislili o svom prijatelju?
Osobe s SAD-om općenito su ljubaznije u svojim mislima o drugima, a ne o sebi, pa bi to moglo pomoći tretirajte se kao što biste se ponašali prema drugima.
Iznad svega, odbijte prihvatiti negativne misli o sebi i na kraju ćete otkriti da razmišljate pozitivnije.
Vježbom do savršenstva
Kako se drugačije možete nositi s SAD-om? Vježbajte, vježbajte i vježbajte još malo. Koliko god bilo teško, sudjelujte u što većem broju društvenih situacija i situacija za izvedbu. S vremenom će vaše samopouzdanje rasti.
- Ako se osjećate preplavljeno, napravite najmanji mogući korak u pravom smjeru. Umjesto da prisustvujete velikoj zabavi, provedite 20 minuta ručajući s još jednim tihim školskim kolegom.
- Ako vam je teško upoznati druge, pokušajte volontirati ili se uključiti u aktivnost u kojoj zaista uživate. Druženje će biti sporedno, ali trebalo bi doći lakše, jer razgovarate s drugima o nečemu što vas stvarno zanima.
- Uz gore navedene strategije suočavanja, važno je i obratite pažnju na svoje neverbalno ponašanje. Potrudite se što je moguće jasnije govoriti, stajati dobrog držanja i izbjegavajte prekrižiti ruke ispred sebe. Opušteni govor tijela drugima signalizira da ste ljubazni i otvoreni.
Ove strategije treba koristiti zajedno s profesionalnim tretmanom poput kognitivno-bihevioralne terapije (CBT) ili lijekova. Osim toga, ako imate tešku socijalnu anksioznost ili se osjećate samoubilački, važno je odmah stupiti u kontakt s nekim.
Ako imate suicidalne misli, obratite se Nacionalnoj službi za sprječavanje samoubojstava na 1-800-273-8255 za podršku i pomoć obučenog savjetnika. Ako ste vi ili voljena osoba u neposrednoj opasnosti, nazovite 911.
Dodatne resurse za mentalno zdravlje potražite u našoj nacionalnoj bazi podataka linija za pomoć.
Većina tinejdžera doživljava određenu socijalnu anksioznost i nespretnost tijekom adolescencije. Ako imate SAD, vaša socijalna anksioznost narušava vaše svakodnevno funkcioniranje u većoj mjeri od ostalih tinejdžera. Iako se to sada čini malo vjerojatnim, moguće je naučiti kako upravljati tjeskobom i uživati u socijalnim situacijama i situacijama u kojima se izvode performanse.