Što je kognitivna pristranost?

Kognitivna pristranost je sustavna pogreška u razmišljanju koja se događa kada ljudi obrađuju i tumače informacije u svijetu oko sebe i utječe na odluke i prosudbe koje donose.

Ljudski mozak je moćan, ali podložan ograničenjima. Kognitivne pristranosti često su rezultat pokušaja vašeg mozga da pojednostavi obradu informacija. Predrasude često djeluju kao osnovna pravila koja vam pomažu da shvatite svijet i donesete odluke relativnom brzinom.

Neke od tih pristranosti povezane su s pamćenjem. Način na koji se sjećate događaja može biti pristran iz više razloga, a to, pak, može dovesti do pristranog razmišljanja i donošenja odluka.
Ostale kognitivne pristranosti mogu biti povezane s problemima s pažnjom. Budući da je pažnja ograničeni resurs, ljudi moraju biti selektivni u pogledu onoga na što obraćaju pažnju u svijetu oko sebe.

Zbog toga se suptilne pristranosti mogu uvući i utjecati na način na koji vidite i razmišljate o svijetu.

Koncept kognitivne pristranosti prvi su put uveli istraživači Amos Tversky i Daniel Kahneman 1972. Od tada su istraživači opisali niz različitih vrsta pristranosti koje utječu na donošenje odluka u širokom rasponu područja, uključujući socijalno ponašanje, spoznaju, ekonomiju ponašanja , obrazovanje, upravljanje, zdravstvo, poslovanje i financije.

Kognitivna pristranost nasuprot logičkoj zabludi

Ljudi ponekad brkaju kognitivne pristranosti s logičkim zabludama, ali to dvoje nije isto. A logička zabluda proizlazi iz pogreške u logičkom argumentu, dok a kognitivna pristranost ukorijenjen je u pogreškama u obradi misli koje često proizlaze iz problema s pamćenjem, pažnjom, pripisivanjem i drugim mentalnim pogreškama.

Znakovi

Svi pokazuju kognitivnu pristranost. Možda će ga biti lakše uočiti kod drugih, ali važno je znati da je to nešto što utječe i na vaše razmišljanje. Neki znakovi da bi na vas mogla utjecati neka vrsta kognitivnih predrasuda uključuju:

Obratite pažnju samo na vijesti koje potvrđuju vaše mišljenje
Kriviti vanjske čimbenike kad vam ne ide kako treba
Pripisivanje tuđeg uspjeha sreći, ali uzimanje osobnih zasluga za svoja postignuća
Pod pretpostavkom da svi ostali dijele vaša mišljenja ili uvjerenja
Naučiti malo o nekoj temi, a zatim pretpostaviti da znate sve što o njoj možete znati

Kada donosite prosudbe i odluke o svijetu oko sebe, volite misliti da ste objektivni, logični i sposobni uzeti i procijeniti sve informacije koje su vam dostupne. Nažalost, te nas pristranosti ponekad spotaknu, što dovodi do loših odluka i loših prosudbi.

Vrste

Saznajte više o nekoliko najčešćih vrsta kognitivnih pristranosti koje mogu iskriviti vaše razmišljanje.

Pristranost glumca i promatrača: Ovo je tendencija da vlastite postupke pripisujete vanjskim uzrocima, dok ponašanje drugih ljudi pripisujete unutarnjim uzrocima. Na primjer, visoku razinu kolesterola pripisujete genetici, dok druge smatrate visokom zbog loše prehrane i nedostatka vježbanja.
Pristrasnost usidrenja: Ovo je tendencija previše se oslanjati na prvi podatak koji naučite. Na primjer, ako saznate da je prosječna cijena automobila određena vrijednost, pomislit ćete da je bilo koji iznos ispod toga dobra ponuda, možda ne traženje boljih ponuda. Ovu pristranost možete koristiti za postavljanje očekivanja drugih stavljanjem prvih podataka na stol za razmatranje.
Pristranost pozornosti: To je tendencija obraćanja pozornosti na neke stvari, a istovremeno ignoriranje drugih. Primjerice, prilikom donošenja odluke koji ćete automobil kupiti, obratite pozornost na izgled i izgled vanjštine i unutrašnjosti, ali zanemarite sigurnosni rekord i kilometražu od benzina.
Dostupnost heuristička: Ovo daje veću vrijednost informacijama koje vam brzo padnu na pamet. Ovim informacijama dajete veću vjerodostojnost i skloni ste precijeniti vjerojatnost i vjerojatnost da se slične stvari dogode u budućnosti.
Pristranost potvrda: Ovo daje prednost informacijama koje su u skladu s vašim postojećim uvjerenjima i umanjuje dokaze koji nisu u skladu.
Učinak lažnog konsenzusa: Ovo je tendencija precjenjivanja koliko se drugi ljudi slažu s vama.
Funkcionalna fiksnost: Ovo je tendencija da se predmeti vide kao da rade samo na određeni način. Na primjer, ako nemate čekić, nikada ne smatrate da se velikim ključem također može zabiti čavao u zid. Možda mislite da vam ne trebaju sličice jer nemate plutanu ploču na koju biste mogli lijepiti stvari, ali ne uzimajte u obzir njihovu drugu uporabu. To bi se moglo proširiti i na funkcije ljudi, poput nesvjesnosti da osobni asistent ima vještine da bude u voditeljskoj ulozi.
Halo efekt: Vaš cjelokupni dojam o osobi utječe na to kako se osjećate i mislite o njezinom karakteru. To se posebno odnosi na fizičku privlačnost koja utječe na to kako ocjenjujete njihove druge kvalitete.
Učinak dezinformacija: Ovo je tendencija da informacije nakon događaja ometaju pamćenje izvornog događaja. Lako je utjecati na vaše pamćenje onim što o događaju čujete od drugih. Znanje o ovom učinku dovelo je do nepovjerenja u podatke očevidaca.
Pristranost optimizma: Ova pristranost navodi vas da vjerujete da je manja vjerojatnost da ćete patiti od nesreće i vjerojatnije ćete postići uspjeh od svojih vršnjaka.
Samoposlužna pristranost: Ovo je tendencija kriviti vanjske sile kad se dogode loše i pripisujte sebi priznanje kad se dogode dobre stvari. Na primjer, kada osvojite poker ruku to je zbog vaše vještine čitanja ostalih igrača i poznavanja koeficijenta, dok kada izgubite to je zbog dijeljenja loše ruke.
Dunning-Krugerov efekt: To je kad ljudi koji vjeruju da su pametniji i sposobniji nego što zapravo jesu. Primjerice, kad ne mogu prepoznati vlastitu nesposobnost.

Ponekad višestruke pristranosti mogu igrati ulogu u utjecaju na vaše odluke i razmišljanje. Na primjer, mogli biste pogrešno zapamtiti događaj (učinak dezinformacija) i pretpostaviti da svi ostali dijele isto sjećanje na ono što se dogodilo (efekt lažnog konsenzusa).

Uzroci

Ako biste morali razmišljati o svakoj mogućoj opciji prilikom donošenja odluke, trebalo bi vam puno vremena da napravite i najjednostavniji izbor. Zbog same složenosti svijeta oko vas i količine informacija u okolini, ponekad se treba osloniti na neke mentalne prečace koji vam omogućuju brzo djelovanje.

Kognitivne pristranosti mogu biti uzrokovane raznim različitim stvarima, ali upravo ti mentalni prečaci, poznati kao heuristika, često igraju glavnu ulogu. Iako često mogu biti iznenađujuće točni, mogu dovesti i do pogrešaka u razmišljanju.

Ostali čimbenici koji također mogu pridonijeti tim pristranostima:

Emocije
Pojedinačne motivacije
Ograničava sposobnost uma da obrađuje informacije
Društveni pritisci

Kognitivna pristranost također se može povećavati kako ljudi stare zbog smanjene kognitivne fleksibilnosti.

Utjecaj kognitivne pristranosti

Kognitivne pristranosti mogu dovesti do iskrivljenog mišljenja. Na uvjerenja u teoriju zavjere, na primjer, često utječu razne pristranosti, ali kognitivne pristranosti nisu nužno sve loše. Psiholozi vjeruju da mnoge od ovih pristranosti imaju prilagodljivu svrhu: omogućuju nam brzo donošenje odluka. To može biti od vitalne važnosti ako smo suočeni s opasnom ili prijetećom situacijom.

Na primjer, ako hodate mračnom uličicom i uočite tamnu sjenu koja izgleda da vas slijedi, kognitivna pristranost mogla bi vas navesti da pretpostavite da je riječ o krađi i da morate što brže izaći iz uličice. Mračnu sjenu možda je jednostavno uzrokovala zastava koja se vijorila na vjetru, ali oslanjanje na mentalne prečace često vas može maknuti s puta opasnosti u situacijama kada odluke treba donijeti brzo.

Savjeti za prevladavanje kognitivne pristranosti

Istraživanje sugerira da kognitivni trening može minimizirati kognitivne pristranosti u razmišljanju. Neke stvari koje možete učiniti kako biste prevladali pristranosti koje bi mogle utjecati na vaše razmišljanje i donošenje odluka uključuju:

Biti svjestan pristranosti: Razmotrite kako pristranost može utjecati na vaše razmišljanje. U jednom istraživanju istraživači su pružili povratne informacije i informacije koje pomažu sudionicima da razumiju ove pristranosti i kako utječu na odluke. Rezultati studije ukazali su da bi ovakva vrsta treninga mogla učinkovito smanjiti učinke kognitivnih pristranosti za 29%.
Uzimajući u obzir čimbenike koji utječu na vaše odluke: Postoje li čimbenici kao što su pretjerano samopouzdanje ili vlastiti interes? Razmišljanje o utjecajima na vaše odluke može vam pomoći da donesete bolji izbor.
Izazivajući vaše pristranosti: Ako primijetite da postoje faktori koji utječu na vaš izbor, usredotočite se na aktivno izazivanje svojih pristranosti. Koji su faktori koji ste propustili? Dajete li previše težine određenim čimbenicima? Zanemarujete li relevantne informacije jer ne podržavaju vaše stajalište? Razmišljanje o tim stvarima i izazivanje vaših pristranosti mogu vas učiniti kritičnijim misliocem.

Smanjivanje kognitivne pristranosti također može biti korisno u liječenju nekih stanja mentalnog zdravlja.Terapija modificiranja kognitivne pristranosti (CBMT) pristup je liječenju zasnovan na procesima koji su dizajnirani za smanjenje kognitivnih pristranosti. Ovaj oblik terapije koristi se za liječenje ovisnosti, depresije i tjeskobe.