Pokusi s Pavlovim psima odigrali su presudnu ulogu u otkrivanju jednog od najvažnijih pojmova u psihologiji: Klasična uvjetovanost. Iako se to dogodilo sasvim slučajno, Pavlovljevi poznati eksperimenti imali su velik utjecaj na naše razumijevanje kako se odvija učenje kao i na razvoj škole bihevioralne psihologije. Klasična uvjetovanost ponekad se naziva i Pavlovljevom uvjetovanošću.
Pas Pavlov: Pozadina
Kako su eksperimenti s probavnim odgovorom na psima doveli do jednog od najvažnijih otkrića u psihologiji? Ivan Pavlov bio je zapaženi ruski fiziolog koji je 1904. godine dobio Nobelovu nagradu za svoj rad na proučavanju probavnih procesa.
Tijekom proučavanja probave u pasa, Pavlov je primijetio zanimljivu pojavu: njegovi pseći ispitanici počeli bi sliniti kad god bi pomoćnik ušao u sobu.
Koncept klasičnog uvjetovanja proučava svaki student početne psihologije, pa može biti iznenađujuće saznati da čovjek koji je prvi primijetio ovaj fenomen uopće nije bio psiholog.
U svojim probavnim istraživanjima, Pavlov i njegovi pomoćnici uvodili su razne jestive i nejestive predmete i mjerili proizvodnju sline koju su proizvodili. Salivacija je, primijetio je, refleksni proces. Javlja se automatski kao odgovor na određeni podražaj i nije pod svjesnom kontrolom.
Međutim, Pavlov je primijetio da psi često počinju sliniti u nedostatku hrane i mirisa. Brzo je shvatio da taj odgovor slinovnice nije posljedica automatskog, fiziološkog procesa.
Pavlovljeva teorija klasične kondicije
Na temelju svojih zapažanja, Pavlov je sugerirao da je slinjenje naučeni odgovor. Ispitanici pasa Pavlova reagirali su na prizor bijelih laboratorijskih kaputa asistenata, koje su životinje došle povezivati s predstavljanjem hrane. Za razliku od slinovne reakcije na prezentaciju hrane, koja je bezuvjetni refleks, slinjenje na očekivanje hrane je uvjetni refleks.
Pavlov se zatim usredotočio na istraživanje kako se točno saznaju ili usvajaju ti uvjetovani odgovori. U nizu pokusa krenuo je izazvati uvjetovani odgovor na prethodno neutralni podražaj. Odlučio se za upotrebu hrane kao bezuvjetnog podražaja ili podražaja koji izaziva odgovor prirodno i automatski.
Zvuk metronoma odabran je kao neutralni poticaj. Psi bi prvo bili izloženi zvuku otkucavanja metronoma, a zatim je hrana odmah predstavljena.
Nakon nekoliko kondicijskih ispitivanja, Pavlov je primijetio da su psi počeli sliniti nakon što su čuli metronom. "Podražaj koji je bio neutralan sam po sebi bio je nadređen djelovanju urođenog alimentarnog refleksa", napisao je Pavlov o rezultatima.
"Primijetili smo da su nakon nekoliko ponavljanja kombinirane stimulacije zvukovi metronoma stekli svojstvo poticanja lučenja slinovnice." Drugim riječima, prethodno neutralni podražaj (metronom) postao je ono što je poznato kao uvjetovani podražaj koji je tada izazvao uvjetovani odgovor (salivacija).
Učinak istraživanja Pavlova
Pavlovo otkriće klasične uvjetovanosti ostaje jedno od najvažnijih u povijesti psihologije.
Osim što čini osnovu onoga što bi postalo psihologijom ponašanja, klasični proces kondicioniranja i danas je važan za brojne primjene, uključujući modificiranje ponašanja i liječenje mentalnog zdravlja, uključujući liječenje fobija, anksioznosti i poremećaja panike.
Pavlovljevo djelo također je nadahnulo istraživanje o tome kako primijeniti klasične principe uvjetovanja na averzije okusa. Principi su korišteni kako bi se spriječilo da kojoti prijete domaću stoku i kako bi se neutralnim podražajem (jedenje neke vrste hrane) uparenom s bezuvjetnim odgovorom (negativni rezultati nakon jedenja hrane) stvorila averzija prema određenoj hrani.
Za razliku od ostalih oblika klasičnog uvjetovanja, ovaj tip uvjetovanja ne zahtijeva višestruko uparivanje kako bi se asocijacija stvorila. Zapravo, averzije prema ukusu uglavnom se javljaju nakon samo jednog uparivanja. Rančeri su pronašli načine da ovaj oblik klasičnog uvjetovanja dobro iskoriste za zaštitu svojih stada.
U jednom primjeru ovčetini je ubrizgan lijek koji proizvodi jaku mučninu. Nakon što su pojeli otrovano meso, kojoti su izbjegavali stada ovaca umjesto da ih napadaju.
Iako je Pavlovo otkriće klasične uvjetovanosti činilo važan dio povijesti psihologije, njegovo djelo i danas nadahnjuje daljnja istraživanja. Njegov doprinos psihologiji pomogao je da disciplina postane takva kakva je danas i vjerojatno će i dalje oblikovati naše razumijevanje ljudskog ponašanja u godinama koje dolaze.