Napadi panike najčešći su simptom povezan s dijagnozom paničnog poremećaja. Međutim, mogu se javiti s raznim anksioznim poremećajima i poremećajima raspoloženja, kao i drugim zdravstvenim stanjima. Napadi panike mogu se dogoditi i kao odgovor na određene događaje ili stresne situacije.
Pregled
Napad panike može se opisati kao intenzivan osjećaj straha ili krajnje nervoze koji se naglo pokreće. Ti se osjećaji terora i privođenja obično javljaju bez upozorenja i nesrazmjerni su bilo kojoj stvarnoj prijetnji ili opasnosti.
Napadi panike često traju kratko. Međutim, učinci napadaja panike mogu potrajati nekoliko sati nakon početnog napada.
Napadi panike uključuju kombinaciju emocionalnih, kognitivnih i fizičkih simptoma. Na primjer, kad doživi napad panike, osoba se može osjećati posramljeno ili poremećeno zbog svojih simptoma. Mogu se pojaviti razni somatski simptomi, uključujući znojenje, tresenje i bolove u prsima.
Osoba se može bojati da bi mogla izgubiti kontrolu nad svojim tijelom ili umom. Sve u svemu, ovi simptomi mogu dovesti do osjećaja terora, uzrokujući da osoba želi pobjeći iz svoje situacije.
Dijagnosticiranje napada panike
The Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje, 5. izdanje (DSM-5) navodi skup različitih kriterija za napade panike. Prema DSM-u, napad panike uključuje iznenadni strah popraćen s četiri ili više sljedećih simptoma.
Simptomi napada panike
- Bol u prsima
- Jeza ili vrućice
- Derealizacija ili depersonalizacija
- Pretjerano znojenje
- Strah od umiranja
- Strah od gubitka kontrole ili ludovanja
- Osjećaj vrtoglavice, nesigurnosti, vrtoglavice ili nesvjestice
- Osjećaj gušenja
- Osjećaj utrnulosti ili trnaca
- Palpitacije srca ili ubrzani rad srca
- Mučnina ili bolovi u trbuhu
- Kratkoća daha
- Drhtanje ili tresenje
Vaš će liječnik također htjeti isključiti mogućnost bilo kakvih odvojenih medicinskih stanja ili srodnih i istodobnih stanja.
Anksiozni poremećaji su među najčešćim stanjima mentalnog zdravlja i pogađaju žene otprilike dvostruko više od muškaraca. Zbog toga stručnjaci preporučuju da se žene i djevojke starije od 13 godina trebaju rutinski pregledavati zbog anksioznosti. Napadi panike i anksioznost s vremenom se mogu pogoršati, pa su raniji zahvati važni za poboljšanje zdravlja i dobrobiti.
Jesu li svi napadi panike isti?
Ne doživljavaju se svi napadi panike na isti način. Sljedeće opisuje jedan način kategorizacije napadaja panike:
- Očekivani (cued) napadi panike: Ovi se napadi događaju kada je osoba izložena ili predviđa određeni okidač. Na primjer, osoba koja se boji visine može imati napad panike kada se nalazi u visokoj zgradi.
- Situacijski predisponirani napadi panike: Ovi su napadi slični napadima panike, ali se ne događaju uvijek nakon što ste izloženi strahu. Ti se napadi također ne događaju uvijek u vrijeme kada je osoba izložena okidaču. Na primjer, osoba koja se boji letenja ne mora uvijek imati napad panike dok je u avionu ili ga može imati nakon što je na letu.
- Neočekivani napadi panike: Ovi se napadi događaju iznenada bez ikakvih unutarnjih ili vanjskih znakova.
-
Neočekivani napad panike koji se događa "iz vedra neba"
-
Napad panike nakon izlaganja okidaču (zastrašujuća misao ili iskustvo)
Imam li panični poremećaj?
Imati napade panike ne mora nužno značiti da osoba ima panični poremećaj. Ljudi koji imaju panični poremećaj doživljavaju ponavljajuće i neočekivane napade panike, ali panični napadi također su česti među ostalim anksioznim poremećajima, uključujući socijalni anksiozni poremećaj (SAD), posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) i specifične fobije.
Liječe li se napadi panike?
Napadi panike izlječivi su simptomi. Tipično, mogućnosti liječenja bit će usmjerene na osnovni uzrok i mogu uključivati kombinaciju lijekova i psihoterapije.
Lijekovi propisani za simptome napadaja panike uključuju benzodiazepine, vrstu lijekova protiv anksioznosti koji mogu pružiti brzo ublažavanje simptoma panike i antidepresive koji s vremenom smanjuju učestalost i intenzitet simptoma panike. Psihoterapija vam može pomoći da istražite svoje strahove i naučite upravljati svojim zastrašujućim fizičkim senzacijama.
Korisne strategije suočavanja
Postoje i brojne strategije samopomoći za prevladavanje napada panike. Neke od najčešćih tehnika uključuju:
- Vježbe disanja
- Desenzitizacija
- Progresivno opuštanje mišića
- Vizualizacija
Ako doživljavate napade panike, važno je da potražite pomoć stručnjaka. Što prije budete liječeni, to je vjerojatnije da ćete moći dobiti neko olakšanje i početi upravljati svojim napadima panike.
Ako se vi ili voljena osoba borite s napadima panike ili drugim simptomima anksioznosti, obratite se Nacionalnoj liniji za pomoć Uprave za zlouporabu opojnih sredstava i mentalno zdravlje 1-800-662-4357 za informacije o ustanovama za podršku i liječenje u vašem području.
Dodatne resurse za mentalno zdravlje potražite u našoj nacionalnoj bazi podataka linija za pomoć.
