Ako patite od socijalne anksioznosti, možda ste doživjeli ono što je poznato kao "napad panike" u socijalnim situacijama ili situacijama u kojima se izvode performanse.
Iako se o napadima panike obično razmišlja u vezi s paničnim poremećajem, panika također može predstavljati problem onima koji imaju socijalni anksiozni poremećaj (SAD) .Razlika je u tome što paniku pokreće određena vrsta socijalne situacije ili situacije u kojoj rade.
Zamislite da ste dužni održati govor.
Danima i tjednima uoči događaja mogli biste iskusiti anticipacijsku tjeskobu zbog izvedbe. Iako je anksioznost neugodna, obično nije isto što i strah i užas koji se doživljavaju tijekom napada panike.
Međutim, u trenucima koji prethode vašem govoru i za vrijeme dok ste pred publikom, možete se osjećati kao da počinjete gubiti kontrolu. Srce vam ubrzava, ruke se tresu, usta se osuše i osjećate mučninu. To su uobičajeni simptomi napada panike.
Temeljni uzroci
Kako biste stekli kontrolu nad svojim simptomima panike, može biti korisno razumjeti fiziološku reakciju koja je u njihovoj osnovi.
Prvi okidač u lancu događaja događa se u vašem mozgu. Kemijski glasnici poznati kao neurotransmiteri šalju signale različitim moždanim strukturama koje utječu na procese u vašem tijelu.
U slučaju panike, vjeruje se da razina neurotransmitera noradrenalina i serotonina, a moždane strukture poznate kao amigdala i hipotalamus, igraju primarnu ulogu.
Jednom kada se signali pokrenu u mozgu, dolazi do aktivacije simpatičkog živčanog sustava koji je odgovoran za reakciju "bori se ili bježi" koju doživljavaš dok držiš govor.
Adrenalin se oslobađa u vaš krvotok, što uzrokuje osjećaj panike, zajedno s mnoštvom tjelesnih promjena, poput pojačanog rada srca, otežanog disanja, znojenja i vrtoglavice.
Evolucijsko podrijetlo
Evolucijska svrha ove reakcije u vašem tijelu je mobilizirati vas da se nosite s fizičkom prijetnjom. Tijelo vas priprema za trčanje, borbu ili bijeg iz situacije usmjeravanjem krvotoka prema vitalnim organima i usporavanjem probave.
Problem je što ne postoji fizička prijetnja, a višak energije šteti vašoj situaciji, a ne pomaže.
Ciklus panike
Dok primijetite simptome panike u svom tijelu, možete pogoršati situaciju. Možda razgovarate s publikom i imate problema s dahom.
Zbog anksioznosti udahnete još plitko i brže, osjećate vrtoglavicu i nesvjesticu; vrlo stvaran rezultat hiperventilacije. Strah od svojih simptoma tada može stvoriti začarani krug u kojem tjeskoba produljuje oslobađanje adrenalina.
Dijagnoza
Ako patite od panike u socijalnim situacijama ili situacijama kada niste uspjeli posjetiti liječnika ili stručnjaka za mentalno zdravlje, poželjno je ugovoriti sastanak.
Dobivanje pravilne procjene vaših simptoma prvi je korak prema prevladavanju socijalne anksioznosti.
Ako se postavi dijagnoza socijalnog anksioznog poremećaja (SAD), tada će vam se ponuditi liječenje, poput lijekova ili kognitivno-bihevioralne terapije (CBT) koje će vam pomoći u kontroli simptoma.
Upravljanje
Iako može biti teško kontrolirati svoje osjećaje, najbolja reakcija na napad panike jest dopustiti osjećajima da dolaze i odlaze.
Vaš parasimpatički živčani sustav na kraju će vratiti vaše tijelo u stanje mirovanja jer se adrenalin reabsorbira. Vaša reakcija na paniku dijelom može odrediti koliko će se dugo trajati napad.
Važno je, međutim, naučiti kako se snalaziti u budućnosti kako biste mogli ući u ove vrste situacija bez istog straha i straha.