Istraživači su protein koji se nalazi u mozgu povezali s ponašanjem u potrazi za alkoholom i osjetljivošću na učinke alkoholne opijenosti.
Istraživači sa Sveučilišta u Washingtonu izvijestili su o prvim izravnim dokazima kod miševa da signalizacija protein kinaze A (PKA) regulira ponašanje u potrazi za alkoholom i osjetljivost na neke od posljedica alkoholnog opijanja, prema Nacionalnom institutu za zlouporabu alkohola i alkoholizam. U
Izmijenjeni odgovor
S obzirom na izbor između obične vode i otopina koje sadrže alkohol, miševi kojima je nedostajala RIIB podjedinica PKA preferirali su alkoholnu otopinu u najvišoj jačini. Uz to, miševi s genskim nokautom bili su manje osjetljivi od sedativnih učinaka alkohola od onih s normalnim PKA.
Protein koji je uključen u unutarćelijsku komunikaciju, PKA je prisutan u cijelom mozgu. PKA fosforilira brojne unutarstanične proteine i regulira ekspresiju gena, mijenjajući time električna svojstva stanice i, potencijalno, staničnu funkciju i komunikaciju između neurona.
Miševi kojima nedostaje RIIB, jedan od šest gena koji kodiraju PKA, doživljavaju promjene u aktivnosti PKA, što je uvjet za koji istraživači vjeruju da mijenja njihov odgovor na farmakološka svojstva alkohola.
Reguliranje konzumacije alkohola
"Ranija istraživanja u laboratorijskim kulturama i životinjama pokazala su da konzumacija alkohola utječe na funkciju PKA", rekao je dr. Enoch Gordis, direktor NIAAA, koji je pružio primarnu potporu studiji. "Novost u ovom radu je obrnuto - da, barem u životinjskom modelu, PKA može regulirati konzumaciju alkohola i neke aspekte reakcije na alkohol."
Todd Thiele, doktor znanosti, Odjel za psihologiju i Institut za zlouporabu alkohola i droga, Sveučilište u Washingtonu, i njegovi kolege ispitivali su ponašanje kod pijenja kod 12 normalnih miševa i 12 nokautiranih miševa s mutacijom u RIIb podjedinici PKA.
Iako nisu pronađene razlike između dviju skupina u preferenciji okusa za slatke ili gorke otopine, miševi s PKA mutacijom popili su gotovo dvostruko više od 20-postotne otopine alkohola od normalnih miševa.
Sedativni efekti
Istraživači su također izmjerili vrijeme potrebno opojnim miševima da povrate ispravni refleks. Ubrizgali su obje skupine miševa alkoholom, a zatim ih položili na leđa u plastična korita u obliku slova U. Miševi koji su se nokautirali oporavili su se mnogo brže od sedativnih učinaka alkohola, vrativši se nakon 65 minuta u usporedbi s 90 minuta za normalne miševe.
"Vjerojatno je da miševi s RIIB mutacijom piju više etanola jer je PKA aktivnost poremećena u regijama mozga koje sudjeluju u posredovanju u nagrađivanju etanolom", rekao je dr. Thiele. "Sada je važno utvrditi u kojim regijama mozga RIIB podjedinica proizvodi te učinke."
