Ključni za poneti
- Pandemija COVID-19 istaknula je rastuću potrebu za zaštitom mentalnog zdravlja u globalnim i prošlim sistemskim neuspjesima u rješavanju potreba određene populacije.
- Istraživači su razmatrali koje informacije i podaci nedostaju što će pomoći stručnjacima za mentalno zdravlje da odgovore na potrebe više ljudi.
- Koristeći ove informacije, ovi stručnjaci za mentalno zdravlje stvorili su putokaz za buduće potrebe istraživanja za koje se nadaju da će ubrzati pristup kvalitetnoj, pristupačnoj skrbi.
Tijekom pandemije COVID-19 povećala se potreba za zaštitom mentalnog zdravlja, ali taj porast potražnje značio je da su mnogi ostali bez potrebne podrške. Studije provedene tijekom prošle godine plus rasvijetlile su novonastalu krizu mentalnog zdravlja kroz sve faze života i ukazale na dugogodišnje potrebe zanemarenog stanovništva.
Stručnjaci u Velikoj Britaniji razvili su specifične ciljeve za istraživanje mentalnog zdravlja za 2020. godine, objavljujući ciljeve i razmišljanja o putu naprijed u Časopis za mentalno zdravlje. Istraživački tim naglasio je potrebu za istraživanjem četiri specifična područja na kojima je potrebno više podataka kako bi se pružila odgovarajuća i učinkovita skrb onima kojima je potrebna podrška mentalnom zdravlju.
Korištenje ciljeva za izradu akcijskog plana
Profesor Dame Til Wykes s King's Collegea u Londonu kaže da je pandemija ponudila priliku da otvorenije razgovaramo o borbama s mentalnim zdravljem. Izvještaj naglašava da su usporavanje gospodarstva, zajedno s karantenama i zaustavljanjem, pogoršali socioekonomske razlike. Pristup tretmanima varira, a dostupnost liječnika smanjena je, stvarajući duge liste čekanja i skuplju njegu.
Kaže da su napori na destigmatizaciji zaštite mentalnog zdravlja u to vrijeme bili dio većeg pokreta koji je rastao tijekom posljednjeg desetljeća. No, ona naglašava da se porast broja ljudi koji traže potporu ili se susreću s problemima mentalnog zdravlja ne pripisuje samo ovoj destigmatizaciji, objašnjavajući da su longitudinalna istraživanja ukazala na porast prijavljenih borbi s mentalnim zdravljem.
Wykes i njezini kolege primijetili su da je jedna trećina mladih odraslih (u dobi od 16 do 39 godina) prijavila umjerene do ozbiljne simptome depresije tijekom pandemije. Kaže da podaci za djecu i mlade pokazuju skok s 1 na 8 na 1 od 6 postigavši visoku ocjenu za simptome anksioznosti ili depresije. Dodaje: "Dakle, nije samo općenito kretanje u razgovoru o problemima mentalnog zdravlja. Povećavaju se i poteškoće u mentalnom zdravlju."
Profesorica Dame Til Wykes
Poteškoće s mentalnim zdravljem istaknute su u pandemiji i pokazale da nemamo dovoljno usluga ili intervencija koje bi pomogle u sprječavanju ili liječenju tih poteškoća.
- Profesorica Dame Til WykesOvo izvješće naglašava da iskustva tijekom pandemije, zajedno s već prikupljenim informacijama, pokazuju praznine u potrebnoj njezi, ali Wykes objašnjava da može proći i do 20 godina da bi se istraživanje prevelo u opipljive zdravstvene i socijalne usluge. To je djelomično zato što se znanstvenici usredotočuju na učenje o vrlo specifičnim problemima bez brige o većem opsegu ili budućoj provedbi nalaza.
Izvješće je dio projekta ROAMER koji je započeo 2017. godine i koji je ponudio ciljeve na visokoj razini za europske inicijative za mentalno zdravlje. Wykes objašnjava da ranije nisu postojali jasni ciljevi koji su naznačili kako bi buduća istraživanja mogla riješiti nastale praznine, posebno u pogledu očekivanja za procjenu uspjeha i vremenskog okvira za kojim će se ciljevi težiti.
Wykes kaže da je studija cjepiva Oxford-AstraZeneca dokazala da su istraživači sposobni razviti promišljene planove za brže djelovanje kada se koncentriraju na krajnje ciljeve. To ju je nadahnulo da pomogne u stvaranju strukturiranijeg plana.
Odabir ciljeva za prioritet
Ubrzavanje vremena potrebnog da nalazi studije utječu na promjene u skrbi i praksi zahtijevaju jasne putove za opseg projekata, financiranje i ocjenu studija. Istraživači ističu da će ostvarivanje istraživačkih ciljeva biti zajednički i multidisciplinarni napor koji će zahtijevati suradnju između različitih medicinskih stručnjaka i stručnjaka za mentalno zdravlje te podršku političkih i financijskih čelnika da bi bio uspješan.
Jedan od načina privlačenja pozornosti potencijalnih dionika je isticanje ekonomske naplate neliječenih zabrinutosti za mentalno zdravlje. Objašnjavaju da je broj dana bolovanja korištenih zbog stresa, depresije i anksioznosti porastao za 24% i da su se konzervativne procjene propuštenih dana na poslu udvostručile od 2013. Jedna nada je da će se čelnici zalagati za politike mentalnog zdravlja utemeljene na dokazima i financirati studije za traženje rješenja za borbe na radnom mjestu, poput izgaranja.
Očekuju da će se četiri osnovna cilja mjeriti u intervalima - u tri, pet i deset godina - i napominju da je svaki cilj putokaz, a ne ograničenje za one koji proučavaju mentalno zdravlje. Ciljevi su određeni prema očitim potrebama na temelju praznina u podacima o specifičnim populacijama-ciljevima koji su nužni za pružanje kvalitetne i učinkovite skrbi.
Profesorica Dame Til Wykes
Ciljeve postavljamo na temelju onoga što već znamo 2020. godine i onoga što moramo znati za sljedeće desetljeće.
- Profesorica Dame Til WykesPrepolovite broj djece koja imaju problema s mentalnim zdravljem
Čak i prije pandemije, stručnjaci za mentalno zdravlje posebno su se brinuli za mlade, koji sve češće prijavljuju probleme povezane s njihovim mentalnim zdravljem. Istraživači primjećuju da je polovica onih koji prijavljuju cjeloživotne borbe s mentalnim zdravljem prvi put iskusila tu zabrinutost prije 14. godine, a tri četvrtine prije 24. godine. To govori o potrebi intervencije tijekom djetinjstva kad je to moguće.
Sve veći broj djece i mladih pod utjecajem zabrinutosti za mentalno zdravlje povećat će potražnju za uslugama za odrasle kako starenjem prelaze u nove životne faze, a istraživači vjeruju da bi se potreba za tim uslugama mogla brzo povećati. Osim što će neposrednije poboljšati život djece i mladih, istraživanje koje vodi do uspješnih intervencija smanjit će poteškoće koje će ova grupa doživljavati kao odrasli i smanjiti njihove potrebe za budućim uslugama.
Ovaj istraživački tim dao je prioritet potrebi za edukacijom mladih i obitelji o uzrocima mentalnih problema, zaštitnim čimbenicima koji bi mogli spriječiti ili smanjiti simptome i napredovanju određenih problema. Također se nadaju da će povećati istraživanje o promicanju mentalne i emocionalne dobrobiti, prevenciji bolesti i podršci mladim ljudima kroz zajednicu i zdravstvene ustanove, na kraju provodeći najučinkovitije strategije za intervenciju.
Poboljšati obrazovanje o popratnim bolestima i eliminirati jaz u smrtnosti
Razlika u smrtnosti, pojam koji opisuje kraći životni vijek onih koji žive s ozbiljnim mentalnim problemima, konzervativnim procjenama mogao bi smanjiti život za 10 do 20 godina. To bi moglo biti zbog popratnih bolesti ili dodatnih tjelesnih i mentalnih zdravstvenih problema koji prate primarnu dijagnozu ili zabrinutost. Wykes i njezin tim navode kako 46% ljudi koji žive s mentalnim problemima također žive s dugotrajnim tjelesnim zdravstvenim stanjem.
Ljudi s višestrukim popratnim bolestima imaju i do tri puta veću vjerojatnost da će doživjeti taj gubitak života. Istraživački tim primjećuje da još uvijek treba puno naučiti o popratnim bolestima, potičući buduće timove da razmotre čimbenike rizika i zaštite, temeljne uzroke napredovanja bolesti i klastere zdravstvenih problema koji se istodobno javljaju.
Istraživački tim promovira programe dobrobiti koji cjelovito tretiraju pojedinca, tražeći više informacija o učinkovitim intervencijama koje sprečavaju mentalne bolesti i promiču pozitivne rezultate tjelesnog zdravlja.
Povećajte broj novih dostupnih intervencija
Wykes objašnjava da su sada dostupne brojne nove metode i alati za istraživanje (na primjer, prijenosni uređaji za snimanje), koji bi trebali proširiti broj ljudi koji mogu sudjelovati u istraživanjima, uključiti reprezentativnije demografske podatke i poboljšati brzinu prikupljanja podataka.
Razvijanjem boljeg razumijevanja individualnih potreba svake osobe i potreba grupa s kojima se identificiraju, istraživači mogu razviti poboljšane intervencije prilagođene osobnim potrebama, čineći ih učinkovitijima. Zaštita mentalnog zdravlja prebačena je na primarno mrežne platforme tijekom pandemije. Ovo izvješće naglašava potrebu za razvojem i procjenom više digitalnih intervencija koje će nadopuniti i dopuniti osobnu skrb.
Istraživački tim naglašava važnost istraživanja specifičnih potreba i iskustava različitih demografskih skupina, ukazujući na njegovu važnost pri razvoju novih tretmana, provođenju programa i ispitivanju njihove učinkovitosti. Budući istraživači uzimajući u obzir dob ljudi, postojeće zdravstveno iskustvo, povijest trauma, rasu i etničku pripadnost, dob, čimbenike okoliša - poput siromaštva i zemljopisa i druge kontekstualne utjecaje.
9 najboljih programa internetske terapije Isprobali smo, testirali i napisali nepristrane recenzije najboljih internetskih programa terapije, uključujući Talkspace, Betterhelp i Regain.Poboljšati pristup izboru u zaštiti mentalnog zdravlja
Trenutno ne uspijeva doći do mnogih kojima je potrebna podrška mentalnom zdravlju. Istraživači ističu da postoje prepreke koje sprečavaju neke od liječenja utemeljenog na dokazima ili podrške i pravovremene njege. Buduća istraživanja trebala bi slijediti i promicati kulturne kompetencije, pristupačnost i isplative strategije, kao i načine za rješavanje sistemskih razlika za marginalizirane ljude.
Istraživački tim nastoji bolje razumjeti prepreke koje sprječavaju ljude da traže i primaju usluge, kao i rješavanje stigme, diskriminacije i isključenja marginaliziranih ljudi, uključujući ljude u boji i queer zajednicu. Budući da je pristup skrbi od vitalne važnosti za promicanje mentalnog zdravlja, također se nadaju ubrzanju primjene trenutačne najbolje prakse za njegu i posvetit će značajnu pažnju sve većem izboru pružatelja usluga.
Što je slijedeće
Cilj ovih ciljeva je zadržati fokus i donatora i istraživača na krajnjem cilju razvoja i provedbe učinkovitih inicijativa utemeljenih na dokazima. Rutinsko prikupljanje podataka o utjecaju istraživanja od vitalne je važnosti za razumijevanje učinkovitosti programiranja i intervencija i pomoći će budućim istraživačima da se usredotoče na cilj razvoja inovativnih i potrebnih usluga.
Iako su ciljevi istraživanja prikupljeni posebno imajući na umu potrebe stanovnika Velike Britanije, Wykes kaže da istraživači i pružatelji usluga na drugim mjestima - uključujući Sjedinjene Države i Australiju - financiraju studije i zainteresirani su za nalaze. Istraživanje će imati globalne implikacije i može se koristiti za razvoj programa i intervencija u raznim okruženjima.
Vremenom će to nadam se smanjiti liste čekanja, povećati izbor prilikom razmatranja pružatelja usluga i poboljšati pristup kvalitetnoj njezi koja uistinu djeluje. Rješavanje prepreka s kojima se ljudi susreću kada pokušavaju potražiti potrebnu njegu prvi je korak u učenju kako poboljšati pristup.
Što ovo znači za vas
Ova će putokaz voditi ciljevima za učenje o borbama protiv mentalnog zdravlja, prevenciji i intervencijama. Ovi istraživači potiču druge znanstvenike da ubrzaju postupak prevođenja nalaza u praktična rješenja za javnost, što će rezultirati boljom skrbi koja će vam biti pristupačnija i dostupnija.