Nasilje na radnom mjestu može biti traumatično iskustvo za one koji su meta. Zapravo, nevolja, bol i viktimizacija koje ciljaju iskustvo utječu na gotovo svaki aspekt njihova života ostavljajući ih osjećajima usamljenosti, izoliranosti, depresije i tjeskobe.
Štoviše, učinci maltretiranja na radnom mjestu traju ne samo dugo nakon što je žrtva krenula dalje, već se kasnije mogu ponovno pojaviti u obliku različitih anksioznih poremećaja.
Da li vas maltretiraju?Anksiozni poremećaji Žrtve iskustva nasilja na radnom mjestu
Četiri anksiozna poremećaja koja mogu doživjeti ciljevi nasilja na radnom mjestu uključuju:
- Generalizirani anksiozni poremećaj
- Napadi panike
- Posttraumatski stresni poremećaj
- Socijalni anksiozni poremećaj
Generalizirani anksiozni poremećaj
Osobe s generaliziranim anksioznim poremećajem (GAD) često muče brige i strahovi koji ih odvlače od svakodnevnih aktivnosti.Također izvještavaju da ih muči ustrajni osjećaj da će se nešto loše dogoditi. Autsajderi ljude s GAD-om često karakteriziraju kao kronične zabrinjavače koji se većinu vremena osjećaju zabrinuti.
Neki fizički simptomi GAD-a uključuju:
- Umor
- Nesanica
- Nemir
- Bolovi u trbuhu
Nerijetko se ciljevi nasilja na radnom mjestu i dalje brinu ili čak očekuju da će se nešto loše dogoditi. Napokon, gotovo se svaki dan događalo nešto loše kad su bili na radnom mjestu. Kao rezultat, ovaj se ponovljeni stres filtrira u druga područja njihova života i postaje generalizirani anksiozni poremećaj.
Napadi panike
Ponekad nazvani napadima panike ili anksioznosti, ljudi s ovim stanjem moraju se suočiti s neočekivanim i ponovljenim napadima panike. Tijekom napada osjećaju užas koji iznenada i opetovano napada bez upozorenja.
Ostali simptomi paničnog poremećaja mogu uključivati:
- Bol u prsima
- Osjećaj gušenja
- Strah od proživljavanja još jedne epizode
- Nepravilni otkucaji srca
- Znojenje
Ako se ne liječe, napadi panike mogu dovesti do agorafobije, što je strah od boravka na mjestima gdje bi bijeg bio težak. Kao rezultat toga, agorafobi često izbjegavaju izlaske. Također izbjegavaju odlazak na mjesta poput trgovačkih centara ili zatvorenih prostora poput aviona.
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)
PTSP se javlja nakon traumatičnog ili po život opasnog događaja. Također se može pojaviti nakon ponovljenog zlostavljanja ili nasilja.
Simptomi PTSP-a uključuju:
- Izbjegavanje situacija
- Biti hiper budan
- Flashbacks
- Noćne more
- Zapanjujuće lako
- Povlačenje od drugih
Ako je maltretiranje na radnom mjestu bilo posebno nasilno i nastavilo se tijekom duljeg vremenskog razdoblja, nije iznenađujuće da se na nekim ciljevima maltretiranja razvija PTSP.
Poremećaj socijalne anksioznosti
Kad netko ima iscrpljujući strah da će ga drugi vidjeti negativno ili će ga drugi poniziti, može imati socijalni anksiozni poremećaj.
Simptomi socijalnog anksioznog poremećaja uključuju:
- Izbjegavanje socijalnih situacija
- Strah od neugodnosti ili ismijavanja
- Preplavljeni brigom i samosviješću o svakodnevnim društvenim situacijama
- Zabrini se što će te drugi osuđivati
Moguće je da žrtve nasilja na radnom mjestu mogu razviti socijalni anksiozni poremećaj, pogotovo ako su više puta osuđivani i javno ponižavani. Oni vjeruju da će im se vrsta sramote koju su doživjeli na poslu događati iznova i iznova.
Kada potražiti stručnu pomoć
Postoje neke strategije suočavanja koje mogu biti učinkovite ako čovjekove brige, strahovi ili napadi tjeskobe nisu prestrogi. Na primjer, neki ljudi smatraju da zapisivanje njihovih briga pomaže. U međuvremenu, drugi si dopuštaju određeno vrijeme da se brinu oko nečega. Kad istekne vrijeme, prisiljavaju se na razmišljanje o drugim stvarima. Ostale mogućnosti uključuju vježbanje tehnika opuštanja, vježbanje, meditaciju i molitvu.
No kad su brige, strahovi ili anksiozni problemi dovoljno značajni da na neki način remete čovjekov život, važno je potražiti stručnu pomoć.
Ponekad će simptomi tjelesne anksioznosti poput nepravilnog otkucaja srca, znojenja ili trajne anksioznosti biti povezani s medicinskim stanjem umjesto s anksioznim poremećajem. Neki mogući krivci mogu biti problemi sa štitnjačom, hipoglikemija ili čak prolaps mitralne valvule.
Štoviše, određeni lijekovi ili biljni lijekovi mogu uzrokovati i simptome. Svakako se posavjetujte s liječnikom za bilo kakve dugotrajne tjelesne simptome, posebno nepravilne otkucaje srca ili poteškoće s disanjem.
Ako liječnik isključi zdravstveno stanje, sljedeći je korak savjetovanje s terapeutom ili savjetnikom koji ima iskustva u liječenju problema s tjeskobom.Savjetnik može odrediti vrstu anksioznog poremećaja koji je prisutan. Ona također može pomoći osobi da riješi bilo koje zlostavljanje na radnom mjestu koje je doživjelo. Razgovor s nekim o nasilju na radnom mjestu koristan je u pronalaženju zatvaranja i kretanju dalje. Zapravo je to presudan korak prema izlječenju od nasilja na radnom mjestu.
Kako nasilnici na radnom mjestu biraju svoje ciljeve
