Iako neki ljudi imaju snažan osjećaj tko su, drugi mogu osjećati da zapravo ne razumiju svoje pravo ja. Osjećaj nesigurnosti u sebe ponekad može dovesti do promjenjivog osjećaja identiteta.
Možda uvijek isprobavate nove ideje ili osobe kako biste vidjeli odgovaraju li im. Ili ćete se možda promijeniti kao odgovor na druge ljude. Ako se ikad zateknete kako razmišljate "Ne znam tko sam", mogli biste se zapitati zašto se tako možete osjećati i što možete učiniti da to promijenite.
Kako se oblikuje identitet
Identitet oblikuju iskustva koja ljudi imaju tijekom svog života, posebno tijekom djetinjstva i adolescencije. Djeca koja su odgajana u poticajnom okruženju dobivaju njegu, podršku i poticaj koji su im potrebni kako bi razvili zdrav osjećaj za sebe.
S druge strane, djeca koja se odgajaju u okruženjima s manje podrške, gdje se susreću sa zanemarivanjem, zlostavljanjem ili prekomjernim roditeljstvom, mogu se boriti za stvaranje vlastitog snažnog identiteta.
Kako djeca rastu, interakcija s skrbnicima, drugim odraslima i vršnjacima pridonosi razvoju čovjekovog osjećaja jastva.
Teoretičar Erik Erikson vjerovao je da je razdoblje adolescencije igralo posebno važnu ulogu u formiranju identiteta osobe. Opisao je ovu životnu fazu kao jednu od "zbunjenosti identiteta naspram uloga" i vjerovao da ljudi koji su sposobni posvetiti se snažnom identitetu pojavljuju se sa solidnim osjećajem sebe, dok oni koji se bore mogu se zapitati tko su takvi kakvi jesu ući u mladu punoljetnost.
Kasnije je psiholog James Marcia opisao dva primarna statusa identiteta - istraživanje i opredjeljenje. Istraživanje uključuje proces eksperimentiranja s različitim idejama, dok zalaganje uključuje donošenje odluka na temelju tih ideja povezanih s identitetom.
Čimbenici koji utječu na identitet
Proces formiranja osjećaja jastva započinje u djetinjstvu i na njega utječu najrazličitiji faktori. Neki od njih uključuju:
- Individuacija: Ovo je proces kroz koji ljudi prolaze da bi razvili svoj vlastiti jedinstveni osjećaj sebe. Djeca trebaju prostor da se slobodno izraze bez straha od srama, krivnje, kritike i prosuđivanja kako bi ovaj proces bio uspješan.
- Društvo: Društveni utjecaji i očekivanja mogu igrati važnu ulogu u identitetu. Kultura, mediji, religije, rodne uloge i drugi čimbenici koji su dio društva mogu utjecati na vaše osjećaje o tome tko ste. Mogli biste osjećati izazove i kad se aspekti vašeg identiteta ne poklapaju s očekivanjima društva u kojem živite.
- Tvoja obitelj: Vaši njegovatelji i članovi obitelji igraju neke od najranijih uloga u formiranju vašeg identiteta. Tijekom života razne uloge koje igrate u obitelji mogu utjecati na to kako se vidite. A priroda vaših odnosa s voljenima također može utjecati na to osjećate li jak ili slab osjećaj sebe.
Istraživanja sugeriraju da ljudi koji imaju dosljedan osjećaj identiteta imaju i veće samopoštovanje, manje se rizično ponašaju i manja je vjerojatnost da će imati internalizirajuće simptome. Internalizirani simptomi česti su kod ljudi s depresijom i mogu uključivati promjene u prehrambenim navikama, strah, usamljenost, tugu i probleme s koncentracijom.
Kako se snaći
Ako se borite s problemima povezanim s identitetom i osjećate da zapravo ne znate tko ste, postoje stvari koje možete učiniti da biste se nosili s njima. Pronalaženje načina da bolje upoznate sebe i bavljenje aktivnostima koje jačaju vaš osjećaj sebe možete potaknuti i ojačati vašu individualnost.
Saznajte više o sebi
Ako se osjećate kao da ne znate tko ste, može biti korisno potrošiti neko vrijeme na bolje upoznavanje sebe. Jedan od načina na koji to možete učiniti je da počnete razmišljati o stvarima koje vam se sviđaju i koje su vam važne.
Dnevnici, izražajno pisanje ili stvaranje popisa stvari koje su vam važne mogu vam biti od pomoći. Razmislite o pisanju stvari o kojima uživate, iskustava ili o kojima biste željeli znati više.
Koje su vam najdraže knjige? Koju vrstu glazbe volite? Kada ste se osjećali najsretnije? Dok radite na svom dnevniku, možda ćete početi viđati određene teme ili preferencije. Povratak na ove popise i bilješke može vam pomoći da bolje vidite i uvažite svoju individualnost.
Shvatite što cijenite
Poznavanje vaših središnjih vrijednosti može imati veliku ulogu u pomaganju da shvatite tko ste. Koja su vam uvjerenja i vrijednosti najvažnija? To su ključne osobine za koje smatrate da su najvažnije i vama samima i drugima.
Stvari kao što su iskrenost, pouzdanje i ljubaznost primjeri su temeljnih vrijednosti. Jednom kad shvatite što cijenite, možete raditi na tome da živite svoj život u skladu s tim središnjim uvjerenjima.
Provedite vrijeme sami
Iako se samoća ponekad zamijeni s usamljenošću, samostalno provođenje vremena može imati važne dobrobiti za mentalno zdravlje. Društveni pritisak ponekad može otežati razumijevanje onoga što vam je važno, posebno ako ste okruženi ljudima snažnih osobnosti.
Uzimanje vremena za sebe može vam pružiti priliku da razmislite, istražite i eksperimentirate s novim idejama i osjećajima.
Izazovi sebe
Isprobavanje novih stvari može biti još jedan koristan alat za samoistraživanje. Ponekad otkrivanje tko ste uključuje testiranje novih aspekata vašeg identiteta. Razmislite o tome kako tinejdžeri često eksperimentiraju s različitim stilovima dok uspostavljaju osjećaj sebe. Iako ljudi često misle da su takva putovanja samootkrivanja ograničena na adolescenciju, takvo istraživanje je nešto što može biti korisno tijekom života.
Vjerujte svojoj intuiciji
Naučiti kako vjerovati sebi i svojim instinktima još je jedan dio utvrđivanja tko ste. Ako imate slab osjećaj sebe, možda ćete se truditi donositi odluke jesu li velike ili male. Da biste bolje razumjeli tko ste, neophodno je početi donositi odluke koje odražavaju vas, a ne ljude oko vas.
Jedan od načina da naučite kako vjerovati svojim odlukama je da ih jednostavno počnete donositi češće. Možete početi od malog radeći stvari poput odabira što ćete pripremiti za večeru, kazivanja prijateljima gdje želite jesti ili odabira između različitih predmeta tijekom kupnje. S vremenom ćete početi imati bolji osjećaj za vrste stvari koje više volite i naučiti kako se bolje afirmirati u različitim situacijama.
Vježbajte pažljivost
Pažljivost je tehnika koja uključuje fokusiranje na sadašnji trenutak bez brige o prošlosti ili budućnosti. Prisustvo u trenutku može vam biti od pomoći kada se borite s distrakcijama ili socijalnim pritiscima zbog kojih ponekad možete sumnjati u sebe.
Ako se u potpunosti usredotočite na trenutak, možete se osjećati prilagodljivijima vlastitim mislima, osjećajima, željama i potrebama.
Dobivanje pomoći
Ako vam osjećaj da ne znate tko stvarate znatnu nevolju ili otežava normalno funkcioniranje, razmislite o razgovoru s liječnikom ili stručnjakom za mentalno zdravlje. Problemi s identitetom mogu imati ulogu u:
- Anksioznost
- Depresija
- Nisko samopouzdanje
- Problemi u vezama
- Stres
- Nesreća
Surađujući s terapeutom, možete naučiti više o svom identitetu i kako on utječe na aspekte vašeg života, uključujući donošenje odluka i odnose.
Ponekad se problemi s vašim osjećajem sebe mogu povezati s mentalnim zdravstvenim stanjem, uključujući granični poremećaj osobnosti, disocijativni poremećaji, posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) ili shizofreniju. Traženjem pomoći od liječnika ili stručnjaka za mentalno zdravlje možete dobiti dijagnozu i odgovarajući tretman.
9 najboljih programa internetske terapije Isprobali smo, testirali i napisali nepristrane recenzije najboljih internetskih programa terapije, uključujući Talkspace, Betterhelp i Regain.Riječ iz vrlo dobrog
Osjećaj kao da ne znate tko ste, može vam otežati donošenje izbora koji odgovaraju vašem životu, bilo da se radi o postavljanju ciljeva ili stvaranju novih veza. Srećom, postoje stvari koje možete učiniti da biste bolje upoznali sebe i počeli stvarati jači osjećaj sebe.
Suradnja s terapeutom je još jedna opcija koja bi vam mogla biti korisna, zato razmislite o tome da zatražite uputu od svog liječnika, provjerite imenike internetskih terapeuta kako biste pronašli nekoga u vašem području ili razmislite o pokušaju internetske terapije.