Kad ljudi govore o polju pozitivne psihologije vezanom uz sreću, govore o pozitivnom razmišljanju, pozitivnim afirmacijama i pozitivnosti utemeljenoj na mislima.
Kad sam s ljudima razgovarao o pozitivnoj psihologiji, uzbudljivoj i relativno novoj grani psihologije, ljudi često spominju da su ljubitelji pozitivne psihologije i da već godinama koriste pozitivno razmišljanje u svom životu. Ponekad čujem manje entuzijastične tvrdnje da je pozitivna psihologija u stvari samo samozavaravanje (ili bilo koja od brojnih zabluda o pozitivnom razmišljanju) i da su tehnike utemeljene na akcijama za postizanje dobrog raspoloženja puno bolje od razmišljanja. Zanimljivo je da se oba ova odgovora temelje na zajedničkom uvjerenju da su "pozitivno razmišljanje" i "pozitivna psihologija" ista stvar. Važno je razumjeti razliku između njih dvoje, ne samo za razinu upravljanja stresom, već i za cjelokupno dobro, sreću i zadovoljstvo životom. Razbijemo to.
Pozitivno razmišljanje može biti fantastičan način za ublažavanje stresa. Može obuhvaćati kognitivno preoblikovanje u borbi protiv uobičajenih kognitivnih izobličenja; može uključivati svjesno fokusiranje na blagodati situacije, a ne na nedostatke, ili na fokus izvan negativnih događaja; može uključivati svjesni pokušaj odstupanja od fokusiranja na negativne u životu. Uključuje optimizam i zahvalnost i podršku, a može uključivati pozitivne izjave kao i odlučan napor da se prestane žaliti.
Pozitivno razmišljanje velikim se dijelom temelji na kognitivnim (misaonim) načinima postizanja emocionalno pozitivnijeg uma, uz razumijevanje da se, kada mislimo pozitivnije, osjećamo bolje i djelujemo sa jačeg, funkcionalnijeg mjesta u sebi sebe.
Pozitivno razmišljanje način je na koji sebe razmišljamo o boljem ponašanju i većoj otpornosti, umjesto da se ponašamo na drugačiji način uma. Pozitivno razmišljanje doista može pomoći u ublažavanju stresa na mnogo načina.
Pozitivna psihologija je malo drugačija. Može uključivati sve ove stvari, ali to je znanstveno proučavanje onoga što ljude čini uspješnima i ide malo dalje od onoga što mnogi ljudi smatraju "toplim i nejasnim mislima" i u neke mesnate intervencije temeljene na nalazima istraživanja. Pozitivna psihologija usredotočuje se na ponašanja koja mogu dovesti do optimiziranijeg uma kao i na misaone obrasce koji dovode do funkcionalnijih ponašanja, slično poput kognitivno-bihevioralne terapije (CBT). No, u usporedbi s CBT-om, pozitivna se psihologija više usredotočuje na ono zbog čega već funkcionalni ljudi još više napreduju, nego na rješavanje problema koji možda uzrokuje poteškoće u nečijem životu. Pozitivna psihologija može pomoći ljudima koji rade prilično dobro da maksimiziraju svoj potencijal, a ljudima koji se nose sa stresom mogu razumno učinkovito postati ljudi koji su otporniji na stres i u većoj mjeri stvarno uživaju u svom životu.
Pozitivna psihologija široko je područje proučavanja, ali uključuje nekoliko glavnih komponenata. Slijede neke od popularnijih ideja i preporuka iz područja pozitivne psihologije, jedne od mojih najdražih grana znanosti za ublažavanje stresa.
- Zahvalnost: Kako to djeluje i kako ga koristiti u svom životu.
- Užici: To možda jesu ili ne moraju biti ono što mislite, ali mogu vam pomoći u izgradnji otpornosti na stres.
- Zahvalnosti: Za njih je potrebno malo više napora nego za užitke, ali vrijede u smislu prednosti; mogu vam doslovno promijeniti život.
- Značenje: Važno je pronaći smisao života. Evo zašto i kako.
- Optimizam: Što točno znači optimizam (ne nužno ono što ljudi misle) i kako nam pomaže?
- 16 područja života: Jeste li znali da postoji 16 područja vašeg života koja se mogu ispitati i maksimizirati kako bi donijela veću sreću, otpornost i zadovoljstvo životom?