Trebate li se sami baviti svojom fobijom?

Sadržaj:

Anonim

Ako patite od fobije, vjerojatno ste previše upoznati sa savjetima prijatelja i obitelji koji vam pokušavaju pomoći da se nosite s tim: "Sisaj to." "Budi muško." "Preboli to."

Neki ljudi pretpostavljaju da vam pružanje statistike može pomoći da se suočite sa svojim strahom. "Imate X puta veću vjerojatnost da vas udari grom / pregazi jureći autobus / pogodi bejzbol nego što ćete umrijeti (bez obzira na vaš strah)."

Iako ove riječi mudrosti mogu motivirati i ohrabriti ljude koji imaju svakodnevne živce, one zapravo mogu paralizirati ako patite od legitimnih fobija. Zašto? Već znate da je vaš strah iracionalan. Podsjećanje na njegovu iracionalnost, paradoksalno, strah može učiniti toliko jačim.

Suočavanje s vašom fobijom

Gotovo je uvijek moguće suočiti se sa situacijom iz koje se plaši. Međutim, kako ćete reagirati na taj sukob, ovisi o mnogim čimbenicima. S teškom, duboko ukorijenjenom i dugotrajnom fobijom mnogo je teže suočiti se s blagom koja se nedavno razvila.

Kad ste već nervozni ili ste pod stresom, suočiti se s fobijom teže je nego kad ste mirni i opušteni. Suočavanje s više okidača, poput gužve i glasnih zvukova teže je nego suočavanje s jednom pokretačkom situacijom.

Suočavanje s fobijom samostalno

Naše reakcije na fobije mogu biti jednako različite kao i stvari koje ih pokreću. Neki ljudi bježe. Drugi plaču. Neki ljudi postanu bijesni i neprijateljski raspoloženi. Neki se smrznu na mjestu.

Razmislite o vremenima u kojima ste slučajno naišli na situaciju koja je pokrenula vašu fobiju. Namjerno stavljanje sebe u strahujuću situaciju vjerojatno će izazvati sličnu reakciju.

Neki ljudi otkrivaju da im se osjećaj namjernosti kada se namjerno suprotstave njihovim okidačima umanjuje reakcija. Međutim, ovo iskustvo nikako nije univerzalno.

Opasnosti suočavanja s fobijom

Poplava je tehnika mentalnog zdravlja u kojoj je osoba koja pati od fobije uronjena u pokretačku situaciju. Međutim, tehniku ​​koriste obučeni stručnjaci za mentalno zdravlje, često zajedno s ostalim tehnikama opuštanja poput pažljivog disanja i vježbi vizualizacije.

Studije pokazuju da poplava može uzrokovati povišeni stres ne samo kod pacijenta, već ponekad i kod terapeuta. Pokušaj samostalnog izvođenja poplave može dovesti do panike ili drugih reakcija koje bi čak mogle pogoršati fobiju.

Neke fobične reakcije mogu dovesti do potencijalno opasnih ponašanja. Ako imate tendenciju bježati od okidača, pokušaj suočavanja sa strahom od visine smještanjem na krovnu platformu mogao bi završiti tragično. Ako imate tendenciju fizičkog nabacivanja kad ste zatvoreni, suočavanje sa svojom klaustrofobijom na gusto nabijenom događaju moglo bi stvoriti probleme.

Je li to fobija ili samo strah?

Ponekad može biti teško razlikovati razliku između straha i fobije. Ako je vaš strah uporan i iracionalan, uzrokuje više od blage reakcije "leptirići u želucu" i ometa vam život, vaš strah može biti fobija.

Ako vam se općenito čini da izbjegavate određenu situaciju ili opsjednete predstojećim sukobom ili ako pokazujete dramatične reakcije poput bijega, tresenja ili plača, vjerojatno možete pretpostaviti da možda imate više od jednostavnog straha.

Kako biste se trebali nositi s fobijom?

Posavjetujte se s obiteljskim liječnikom ili obučenim stručnjakom za mentalno zdravlje o bilo kojem strahu koji se čini teškim ili utječe na vaš život. Mnoge se fobije mogu liječiti u samo nekoliko sesija kombinacijom terapijskih tehnika i, možda, lijekova.

Možete naučiti tehnike i strategije suočavanja, suočiti se s korijenom svog straha ili raditi kroz postupak poznat kao sustavna desenzibilizacija u kojem ste postupno izloženi predmetu svog straha.

Iako je primamljivo pokušati se samostalno boriti s fobijom, profesionalno usmjeravanje može vam povećati šanse za uspjeh i osigurati da u tom slučaju slučajno ne pogoršate stvari. Sljedeći put kad vam dobronamjerni prijatelj kaže da ga "prebolite", recite mu da odgovoran način rješavate svoje strahove.