Također poznat kao adrenalin, epinefrin je prirodni hormon koji se koristi tijekom tjelesne reakcije na stres.
Tijekom reakcije borbe ili bijega, nadbubrežna žlijezda oslobađa epinefrin u krvotok, zajedno s drugim hormonima poput kortizola, koji čini sljedeće:
- Signalizira srce da snažnije pumpa.
- Povećava krvni tlak.
- Otvara dišne putove u plućima.
- Sužava krvne žile u koži i crijevima radi povećanja protoka krvi u glavnim mišićnim skupinama.
- Obavlja druge funkcije kako bi tijelu omogućio borbu ili trčanje kad naiđe na uočenu prijetnju.
Uloga percipirane prijetnje
Pojam percipirana prijetnja čini važnu razliku i donosi kritičnu točku koju treba zapamtiti: kao u slučaju kroničnog stresa, tjelesni odgovor na stres svakodnevno se pokreće kao odgovor na stvarne fizičke i psihološke prijetnje, kao i na percipiran psihološke prijetnje. Kao rezultat, tijelo se može iscrpiti, a prekomjerna količina epinefrina i kortizola, kao i drugi aspekti tjelesne reakcije na stres, mogu postati neprilagođeni, što rezultira smanjenim imunitetom i drugim zdravstvenim problemima.
Dobar stres
Još jedna važna stvar koju treba imati na umu o epinefrinu i tjelesnom stresnom odgovoru jest da se on može pokrenuti kao odgovor na negativni stres kao i na uzbuđenje ili eustresu. Iako eustres ili „pozitivan stres“ mogu pomoći u održavanju vitalnosti, još uvijek je važno održavati ravnotežu u tome koliko je reakcija na stres pokrenuta i izbjegavati previše ukupnog stresa.
Ublažavanje stresa
Ako otkrijete da se reakcija na stres vašeg tijela pokreće većinu vremena, važno je pronaći sredstva za ublažavanje stresa koja vam dobro idu. To su ublaživači stresa koji djeluju dovoljno dobro i dovoljno su ugodni da ćete ih redovito vježbati. Evo nekoliko koje treba razmotriti.
- Kratkoročni ublaživači stresa: Imati nekoliko ublaživača stresa u rukavu koji vam mogu pomoći da brzo umirite tijelo mogu vam pomoći da preokrenete reakciju na stres i krenete dalje nakon što se suočite sa stresorom. Nekoliko njih treba razmotriti: duboko disanje, vođene slike, meditacija, progresivno opuštanje mišića ili kratka šetnja.
- Zdrave navike: Održavanje životnih navika koje vam pomažu u ublažavanju dugotrajnog stresa, uključujući zdravu prehranu, redovito vježbanje i kvalitetan san, mogu vam pomoći u izgradnji otpornosti. Ključno je redovito ih vježbati, a ne samo kada se osjećate pod stresom.
- Promijenite način na koji gledate na stvari: Promjena percepcije situacije može promijeniti učestalost i ozbiljnost vaše stresne reakcije na ono što se događa u vašem životu. Ponekad nam se um izigra i učini da se čini da su stvari sumorne ili stresnije nego što zapravo jesu. Čak i kada je stres stvaran, možete ga umanjiti mijenjanjem načina na koji razgovarate sami sa sobom (svoj samogovor), onome na što se odlučite usredotočiti i značenju koje pripisujete raznim situacijama. Možete pročitati o nekim strategijama za poboljšanje vašeg način doživljavanja svijeta pomicanjem vaše perspektive.