Probušena guma postavlja vaš pažljivo odmjeren polazak na obiteljsko putovanje. Vaš laptop proguta sate posla, a rok je odmah iza ugla. Nevina greška u vašoj matematici uzrokuje pad stanja na vašem bankovnom računu u negativne brojeve.
Svakodnevne probleme poput ovih nemoguće je izbjeći: Svi imamo loše dane i svi imamo vrlo, vrlo loše dane. Ponekad imamo čitave tjedne ili mjesece koji su zaista grozni. Ali najčešće je utjecaj na naš svakodnevni život privremen. Guma se popravlja, posao se čudesno prikazuje kada ponovno pokrenemo računalo, možemo uštedjeti dovoljno da izbjegnemo naknadu za prekoračenje i sve je u redu.
Međutim, životne kuglice mogu imati značajan učinak na dugoročno zdravlje i dobrobit, ovisno o tome kako se nosimo s njima. Kako ćete danas reagirati, možete predvidjeti vaše kronično zdravstveno stanje za deset godina u budućnosti. Istraživanja pokazuju da pretjerano reagiranje, stalna zabrinutost i život u stalnoj tjeskobi mogu smanjiti očekivano trajanje života. Ako ovo opisuje vaš tipični odgovor na svakodnevne neuspjehe i snafus, možda će vam se vrlo, vrlo dugoročno isplatiti naučiti načine za olakšavanje gore i niže stres.
17 Visoko učinkoviti ublažavatelji stresaMožete li se brinuti do smrti?
Mnoga su istraživanja pronašla vezu između osobnosti sklone tjeskobi i skraćenog životnog vijeka. Sklonost uvijek reagiranju na frustraciju, gubitak ili prijetnju negativnim emocijama, istraživači smatraju da je ova osobina raširena i zabrinjavajuća.
Članak iz 2009. objavljen u Američka psihologija izjavio je da "ima sve više dokaza da je neurotizam psihološka osobina od dubokog značenja za javno zdravlje. Neuroticizam je snažan korelat i prediktor mnogih različitih mentalnih i fizičkih poremećaja, među kojima i komorbiditeta."
Na primjer, za istraživanje objavljeno 2008. godine, istraživači sa Sveučilišta Purdue pratili su 1.6 godina muškaraca, u dobi od 43 do 91 godine, 12 godina kako bi ispitali kako su prolazili oni s neurotičnim osobinama. Na kraju studije, samo 50 posto muškarci s visokim ili sve većim neurotizmom bili su živi u usporedbi sa 75 posto do 85 posto druge skupine.
Učinci stresa na životni vijek
Za sada ne postoje jasna objašnjenja zašto ljudi s neurotičnim osobinama imaju očekivano niži životni vijek od onih koji su sposobniji nositi se sa životnim kucanjem.
Postoje neki dokazi da je neurotizam povezan s visokom razinom kortizola, hormona koji se luči kada se netko osjeća ugroženo ili pod stresom i doživi reakciju bijeg ili borba. Dokazano je da previše kortizola snižava imunološki sustav i utječe na zdravlje srca.
Kad smo u reakciji na borbu ili bijeg (način na koji nas naša tijela pripremaju za preživljavanje), imamo ubrzano lupanje srca, povišen krvni tlak, sporiju probavu. Kada naše tijelo ostane u tom stanju, u stanju kroničnog stresa, to može uzrokovati zdravstvena stanja poput visokog krvnog tlaka, čira na želucu i kardiovaskularnih bolesti.
Još jedan čimbenik u vezi između neurotizma i nižeg životnog vijeka može biti to što ljudi koji su stalno tjeskobni, pod stresom i depresijom imaju tendenciju prema nezdravim navikama. Vjerojatnije je da puše, zlostavljaju alkohol i druge droge i imaju nezaštićeni spolni odnos , sve što može dovesti do skraćivanja života ili nesreća, poput predoziranja ili olupine automobila. Sve su to primjeri nezdravih ili neprilagođenih mehanizama suočavanja.
Savjeti za upravljanje stresom za produljenje dugovječnosti
Bez obzira na to imate li ono što bi liječnik mogao dijagnosticirati kao neurotičnu osobnost, kako se nosite s poteškoćama u svakodnevnom životu može utjecati na vaše cjelokupno zdravlje i dobrobit. Stoga ima smisla učiniti sve da smanjite razinu stresa i naučite kako se nositi s neočekivanom frustracijom i neugodnostima.
Izvrsno mjesto za početak je učiniti aktivnost za koju je poznato da odbija stres od stresa dio vaše svakodnevne rutine poput joge ili meditacije.Druge jednostavne tehnike upravljanja stresom uključuju puštanje svojih osjećaja na papir stavljanjem u dnevnik; slušati muziku; i redovite tjelesne aktivnosti.
Također je dobra ideja imati pri ruci neke smirujuće taktike koje ćete koristiti kada osjetite da se tjeskoba ili bijes povećavaju kao odgovor na određenu situaciju.
Vježbe disanja mogu vam pomoći, na primjer, kao i progresivno opuštanje mišića ili jednostavna trominutna meditacija koja će vam pomoći da promijenite perspektivu. A ako sve drugo zakaže: prošetajte. Izađite vani i prošetajte brzo. Promjena krajolika možda je sve što će vam pomoći da se uhvate u koštac i riješite bilo koje situacije u kojoj ste, a da pritom kratko ne spojite svoju sposobnost snalaženja i potencijalno skratite život.
7 najboljih internetskih grupa za podršku anksioznosti