Kolektivno nesvjesno koncept je koji je izvorno definirao psihoanalitičar Carl Jung. Ponekad se naziva "objektivnom psihom", odnosi se na ideju da je segment najdubljeg nesvjesnog uma genetski naslijeđen i da ga ne oblikuje osobno iskustvo.
Prema Jungovim učenjima, kolektivno nesvjesno zajedničko je svim ljudskim bićima i odgovorno je za brojna duboko ukorijenjena vjerovanja i instinkte, poput duhovnosti, seksualnog ponašanja i instinkta života i smrti.
Tko je Carl Jung?
Carl Jung, rođen u Švicarskoj 1875. godine, osnovao je školu analitičke psihologije. Odgovoran je za predlaganje i razvoj psiholoških koncepata kolektivnog nesvjesnog i arhetipova, zajedno s introvertnom i ekstrovertiranom osobnošću.
Jung je surađivao sa Sigmundom Freudom, još jednim istaknutim ranim psihologom. U svojim ranim studijama Jungov rad afirmirao je mnoge Freudove ideje. Kako je vrijeme prolazilo, njih dvoje podijelili su se u svojim principima psihologije. Jung je osporio Freudova načela psihoanalize.
Najveća razlika između njihovih objašnjenja nesvjesnog je u tome što je Freud vjerovao da je nesvjesno proizvod osobnih iskustava, dok je Jung vjerovao da je naslijeđeno iz prošlih kolektivnih iskustava čovječanstva.
Jungova teorija kolekcije Nesvjesno
Prema Jungu, kolektivno nesvjesno sastoji se od zbirke znanja i slika s kojima se svaka osoba rađa i koju dijele sva ljudska bića zahvaljujući iskustvu predaka. Iako ljudi možda ne znaju koje su misli i slike u njihovoj kolektivnoj nesvijesti, smatra se da u trenucima krize psiha može dodirnuti kolektivno nesvjesno.
Instinkti i arhetipovi
Jung je vjerovao da se kolektivno nesvjesno izražava kroz univerzalne koncepte zvane arhetipovi. Arhetipovi mogu biti znakovi, simboli ili obrasci razmišljanja i ponašanja koji su naslijeđeni od naših predaka.
Prema Jungu, ove mitološke slike ili kulturni simboli nisu statični ili fiksni; umjesto toga, mnogi se različiti arhetipovi mogu preklapati ili kombinirati u bilo kojem trenutku. Neki primjeri arhetipova koje je Jung predložio uključuju:
- Rođenje
- Smrt
- Vlast
- Preporod
- Anima
- Dijete
- Heroj
- Majka
Jung je majčin arhetip smatrao najvažnijim. Smatrao je da se arhetip ne očituje samo u doslovnom obliku osobne majke, bake, maćehe, svekrve ili medicinske sestre, već i u figurativnom obliku majki, uključujući:
- Vrt
- Orano polje
- Izvor ili zdenac
- Zemlja
- Crkva
- Zemlja
- Majka Božja
- More
- Šuma
Jung je vjerovao da arhetip majke može sadržavati bilo pozitivne aspekte, poput majčinske ljubavi i topline, bilo negativne aspekte poput strašne majke ili božice sudbine.
Složena uvjerenja
Duboko utemeljena vjerovanja u pogledu duhovnosti i religije objašnjavaju se djelomično zbog kolektivnog nesvjesnog. Jung je bio uvjeren da sličnost i univerzalnost svjetskih religija ukazuju na religiju kao manifestaciju kolektivnog nesvjesnog.
Slično tome, moral, etika i koncepti poštenja ili ispravnog i neispravnog mogli bi se objasniti na isti način, s tim da je kolektivno nesvjesno djelomično odgovorno.
Fobije
Jung je upotrijebio svoju teoriju kolektivnog nesvjesnog kako bi objasnio kako se strahovi i socijalne fobije mogu očitovati kod djece i odraslih bez očitog razloga. Strah od mraka, glasnih zvukova, mostova ili krvi svi su možda ukorijenjeni u ovoj kolektivnoj nesvijesti, koja je predložena kao naslijeđena genetska osobina.
Na primjer, istraživanje je pokazalo da se trećina britanske djece boji zmija u dobi od šest godina, iako je rijetkost naići na zmiju na Britanskim otocima. Djeca nikada nisu došla u kontakt sa zmijom u traumatičnoj situaciji , ali zmije su i dalje stvarale tjeskoban odgovor.
Sanja
Smatralo se da snovi pružaju ključni uvid u kolektivno nesvjesno. Jung je vjerovao da su zbog predstavljenih arhetipova specifični simboli u snovima univerzalni. Drugim riječima, isti simboli znače slične stvari različitim ljudima.
Međutim, za razliku od svog suvremenog Sigmunda Freuda, Jung je vjerovao da su snovi vrlo osobni, a za tumačenje snova potrebno je znati mnogo o pojedinom sanjaru. S druge strane, Freud je često sugerirao da specifični simboli predstavljaju određene nesvjesne misli.
Više od pukih potisnutih želja, Jung je vjerovao da snovi nadoknađuju dijelove psihe koji su nerazvijeni u našem budnom životu. To je omogućilo proučavanje snova kao instrumenta za istraživanje, dijagnozu i liječenje psiholoških stanja i fobija.
Je li to znanstvena teorija?
Povijesno je bilo nekih rasprava oko toga treba li kolektivno nesvjesno doslovno ili simbolično tumačenje.
U znanstvenim krugovima smatra se da je doslovno tumačenje kolektivnog nesvjesnog pseudoznanstvena teorija. To je zato što je teško znanstveno dokazati da su slike mitologije i drugih kulturnih simbola naslijeđene i prisutne pri rođenju.
Umjesto toga, smatra se da simbolička interpretacija kolektivnog nesvjesnog ima neko znanstveno utemeljenje zbog uvjerenja da svi ljudi dijele određene sklonosti u ponašanju.
Uloga bakterija u kolektivnom nesvjesnom
Kolektivno nesvjesno trenutno se ispituje u drugom svjetlu. Psihijatrijska istraživanja sada promatraju ulogu bakterija u kolektivnom nesvjesnom. Geni u crijevnim bakterijama premašuju gene u ljudskom tijelu i te bakterije mogu proizvesti neuroaktivne spojeve.
Neki istraživači smatraju da su ti neuroaktivni spojevi možda dio kolektivne nesvijesti koja regulira ljudsko ponašanje, a ako je tako, studije crijevnih mikroba mogu biti vrlo važan dio psihijatrijskog istraživanja budućnosti.
