Što je kognitivna disonanca?

Što je kognitivna disonanca?

Pojam kognitivna disonanca koristi se za opis mentalne nelagode koja proizlazi iz držanja dvaju oprečnih uvjerenja, vrijednosti ili stavova. Ljudi imaju tendenciju tražiti dosljednost u svojim stavovima i percepcijama, pa ovaj sukob izaziva osjećaj nelagode ili nelagode.

Ova nedosljednost između onoga što ljudi vjeruju i onoga kako se ponašaju motivira ljude da se uključe u akcije koje će pomoći umanjiti osjećaj nelagode. Ljudi pokušavaju umanjiti tu napetost na različite načine, poput odbacivanja, objašnjavanja ili izbjegavanja novih informacija.

Kako znaš?

Svatko u određenoj mjeri doživljava kognitivnu disonancu, ali to ne znači da ga je uvijek lako prepoznati. Neki znakovi da bi ono što osjećate moglo biti povezano s disonancom uključuju:

• Osjećaj nelagode prije nego što nešto napravite ili donesete odluku
• Pokušavajući opravdati ili racionalizirati odluku koju ste donijeli ili radnju koju ste poduzeli
• Osjećate se posramljeno ili posramljeno zbog nečega što ste učinili i pokušavate sakriti svoje postupke od drugih ljudi
• Doživjeti krivnju ili žaljenje zbog nečega što ste učinili u prošlosti
• Raditi stvari zbog društvenog pritiska ili straha od propuštanja (FOMO), čak i ako to nije nešto što ste željeli učiniti

Uzroci

Postoji niz različitih situacija koje mogu stvoriti sukobe koji dovode do kognitivne disonance.

Prisilno pridržavanje

Ponekad se možete naći u ponašanju koje je suprotno vašim vlastitim uvjerenjima zbog vanjskih očekivanja, često zbog posla, škole ili socijalne situacije. To može uključivati ​​slaganje s nečim zbog pritiska vršnjaka ili radnju nečega na poslu izbjegavajte otkaz.

Nove informacije

Ponekad učenje novih informacija može dovesti do osjećaja kognitivne disonance. Primjerice, ako se ponašate u ponašanju za koje kasnije saznate da je štetno, to može dovesti do osjećaja nelagode. Ljudi se ponekad nose s tim bilo pronalaženjem načina da opravdaju svoje ponašanje ili pronalaskom načina diskreditiranja ili zanemarivanja novih informacija.

Odluke

Ljudi svakodnevno donose odluke, velike i male. Kad se suoče s dva slična izbora, ljudi često ostanu s osjećajem disonance jer su obje mogućnosti jednako privlačne.

Jednom kad se odabere, ljudi moraju pronaći način da smanje te osjećaje nelagode. Ljudi to postižu opravdavajući zašto je njihov izbor bio najbolja opcija kako bi mogli vjerovati da su donijeli ispravnu odluku.

Utjecaji

Stupanj neskladnosti koju ljudi doživljavaju može ovisiti o nekoliko različitih čimbenika, uključujući koliko visoko cijene određeno uvjerenje i stupanj u kojem su njihova uvjerenja nedosljedna.

Na cjelokupnu snagu disonance također može utjecati nekoliko čimbenika, uključujući:

• Važnost koja se pridaje svakom vjerovanju. Spoznaje koje su osobnije, poput vjerovanja o sebi, i visoko cijenjene, obično rezultiraju većom neskladom.
• Broj disonantnih uvjerenja. Što imate više disonantnih (sukobljenih) misli, to je veća snaga disonance.

Kognitivna disonanca često može snažno utjecati na naše ponašanje i djelovanje. To ne utječe samo na vaše osjećaje, već vas motivira i na akciju kako biste smanjili osjećaj nelagode.

Udarac

Kognitivna disonanca može natjerati ljude da se osjećaju nelagodno i nelagodno, posebno ako nesklad između njihovih uvjerenja i ponašanja uključuje nešto što je najvažnije za njihov osjećaj sebe. Na primjer, ponašanje koje nije u skladu s vašim osobnim vrijednostima može rezultirati intenzivnim osjećajem nelagode. Vaše ponašanje proturječi ne samo vjerovanjima koja imate o svijetu, već i vjerovanjima koja imate o sebi.

Ova se nelagoda može manifestirati na razne načine. Ljudi mogu osjećati:

• Anksioznost
• Sram
• Žaljenje
• Tuga
• Sram
• Stres

Kognitivna disonanca može čak utjecati na to kako se ljudi osjećaju i gledaju na sebe, što dovodi do negativnih osjećaja samopoštovanja i samopoštovanja.

Budući da ljudi žele izbjeći tu nelagodu, kognitivna disonanca može imati širok spektar učinaka. Disonanca može igrati ulogu u tome kako ljudi djeluju, razmišljaju i donose odluke. Mogu se baviti ponašanjem ili usvojiti stavove kako bi olakšali nelagodu uzrokovanu sukobom.

Neke stvari koje bi osoba mogla učiniti da se nosi s tim osjećajima uključuju:

• Usvajanje uvjerenja ili ideja kako bi se opravdao ili objasnio sukob između njihovih uvjerenja ili ponašanja. To ponekad može uključivati ​​optuživanje drugih ljudi ili vanjskih čimbenika.
• Sakrivanje svojih uvjerenja ili ponašanja od drugih ljudi. Ljudi se mogu sramiti svojih proturječnih uvjerenja i ponašanja, pa skrivanje nejednakosti od drugih može pomoći umanjiti osjećaj srama i krivnje.
• Samo traže informacije koje potvrđuju njihova postojeća uvjerenja. Ova pojava, poznata kao pristranost potvrde, utječe na sposobnost kritičkog razmišljanja o situaciji, ali pomaže umanjiti osjećaj disonance.

Ljudi vole vjerovati da su logični, dosljedni i dobri u donošenju odluka. Kognitivna disonanca može ometati percepcije koje ljudi imaju o sebi i svojim sposobnostima, zbog čega se često može osjećati tako nelagodno i neugodno.

Suočavanje s disonancom

Kada postoje sukobi između spoznaja (misli, vjerovanja, mišljenja), ljudi će poduzeti korake za smanjenje disonance i osjećaja nelagode. To mogu učiniti na nekoliko različitih načina, kao što su:

• Dodavanje podržavajućih uvjerenja koja nadmašuju disonantna uvjerenja. Ljudi koji saznaju da emisije stakleničkih plinova rezultiraju globalnim zatopljenjem mogu osjetiti nesklad ako voze vozilo koje proždire plin. Kako bi smanjili tu disonancu, oni mogu potražiti nove informacije koje prevladavaju uvjerenje da staklenički plinovi pridonose globalnom zagrijavanju.
• Smanjivanje važnosti oprečnog uvjerenja. Čovjek koji brine o svom zdravlju mogao bi biti poremećen kad sazna da je dugotrajno sjedenje tijekom dana povezano sa skraćenim životnim vijekom. Budući da mora cijeli dan raditi u uredu, a puno vremena provodi sjedeći, teško je promijeniti njegovo ponašanje. Da bi se izborio s osjećajem nelagode, mogao bi umjesto toga pronaći neki način racionalizacije sukobljene spoznaje. Mogao bi opravdati svoje sjedilačko ponašanje rekavši da njegova druga zdrava ponašanja poput razumnog prehranjevanja i povremenog vježbanja nadoknađuju njegov uglavnom sjedilački način života.
• Mijenjanje vjerovanja. Promjena sukobljene spoznaje jedan je od najučinkovitijih načina rješavanja disonance, ali je i jedan od najtežih, posebno u slučaju duboko uvriježenih vrijednosti i uvjerenja, poput vjerske ili političke sklonosti.

Potencijalne zamke

Ponekad načini na koje ljudi rješavaju kognitivnu disonancu mogu pridonijeti nezdravom ponašanju ili lošim odlukama.

U "Teoriji kognitivne disonance" Leon Festinger, psiholog koji je prvi opisao ovaj fenomen, dao je primjer kako se osoba može nositi s disonancom povezanom sa zdravstvenim ponašanjem raspravljajući o pojedincima koji i dalje puše, iako znaju da je to loše za njihovo zdravlje.

Postoji nekoliko načina na koje bi osoba mogla riješiti tu disonancu:

• Prema Festingeru, osoba bi mogla odlučiti da pušenje cijeni više nego što cijeni zdravlje, smatrajući ponašanje "vrijednim" u smislu rizika u odnosu na dobit.
• Drugi način rješavanja ove disonance je minimiziranje potencijalnih nedostataka. Pušač bi se mogao uvjeriti da su negativni učinci na zdravlje precijenjeni. Oni bi također mogli ublažiti svoje zdravstvene probleme vjerujući da ne mogu izbjeći svaki mogući rizik vani.
• Festinger je također sugerirao da bi se ljudi mogli pokušati uvjeriti da će, ako prestanu pušiti, dobiti na težini, što također predstavlja zdravstveni rizik. Koristeći takva objašnjenja, pušač je u stanju smanjiti disonancu i nastaviti ponašanje.

Povijest kognitivne disonance

Leon Festinger prvi je predložio teoriju kognitivne disonance usredotočene na to kako ljudi pokušavaju postići unutarnju dosljednost, te sugerirao da ljudi imaju unutarnju potrebu da osiguraju da njihova uvjerenja i ponašanje budu dosljedni. Nedosljedna ili oprečna uvjerenja dovode do disharmonije, koju ljudi nastoje izbjeći.

U svojoj knjizi "Teorija kognitivne disonance" iz 1957. godine, objasnio je Festinger, "kognitivna disonanca može se smatrati prethodnim stanjem koje dovodi do aktivnosti usmjerene ka smanjenju disonance, kao što glad vodi prema aktivnosti usmjerenoj na smanjenje gladi. To je vrlo drugačija motivacija od one s kojom su psiholozi navikli baviti se, ali, kao što ćemo vidjeti, usprkos tome moćna. "

Riječ iz vrlo dobrog

Kognitivna disonanca igra ulogu u mnogim vrijednosnim prosudbama, odlukama i procjenama. Postati svjestan kako oprečna uvjerenja utječu na proces donošenja odluka izvrstan je način da poboljšate svoju sposobnost bržeg i preciznijeg odabira.

Neusklađenost između vaših uvjerenja i vaših postupaka može dovesti do osjećaja nelagode (i, ponekad, suočavanja s izborima koji imaju negativne učinke), ali takvi osjećaji ponekad mogu dovesti do promjena i rasta.