Iako panični poremećaj i generalizirani anksiozni poremećaj (GAD) dijele neke uobičajene simptome, poput pretjerane zabrinutosti, to su dva odvojena i različita stanja mentalnog zdravlja. Sticanje znanja o ova dva uobičajena stanja mentalnog zdravlja može biti prvi korak u pomaganju sebi ili voljenoj osobi.
Panični poremećaj-
Ponavljajući napadi panike
-
Strah od poludjenja ili gubitka kontrole
-
Osjećaj nestvarnosti (derealizacija) ili odvojenost od sebe (depersonalizacija)
-
Pretjerana briga zbog budućeg napada
-
Bolovi u prsima, drhtanje i tresenje
-
Ubrzani rad srca, otežano disanje
-
Pretjerana briga zbog svakodnevnih životnih događaja
-
Zabrinjavajuće misli koje ometaju svakodnevno funkcioniranje
-
Problemi sa spavanjem, umor, napetost mišića
-
Razdražljivost
-
Osjećaj uma koji postaje prazan ili oslabljena koncentracija
-
Problemi s probavom
Karakteristike paničnog poremećaja
Panični poremećaj karakteriziraju ponavljani, neočekivani napadi panike koji se javljaju bez prisutnosti stvarne opasnosti. "Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje" (DSM-5) napadaj panike definira kao iznenadni nastup intenzivnog straha tijekom kojeg su prisutna najmanje četiri od sljedećih fizičkih i psiholoških simptoma:
- Bol ili nelagoda u prsima
- Jeza ili valunzi
- Pretjerano znojenje
- Osjećaj gušenja
- Strah od umiranja
- Strah od gubitka kontrole ili „ludovanja“
- Osjećaj vrtoglavice, nesigurnosti, nesvjestice ili nesvjestice
- Osjećaj nestvarnosti (derealizacija) ili odvojenost od sebe (depersonalizacija)
- Palpitacije srca, lupanje srca ili ubrzani rad srca
- Mučnina ili trbušna nevolja
- Utrnulost i trnci (parestezije)
- Osjećaji otežanog disanja ili gušenja
- Drhtanje ili tresenje
Simptomi napadaja panike obično se dogode iznenada, dosežu vrhunac u roku od 10 minuta, a zatim popuštaju. Međutim, neki napadi mogu trajati dulje ili se mogu dogoditi uzastopno, što otežava određivanje kada jedan napad završava, a drugi započinje.
Panični poremećaj često uzrokuje pretjeranu brigu zbog ponovnog napada panike, stvarajući začarani krug.
Nije neobično da se osoba s paničnim poremećajem toliko izjeda brige i straha da razvija promjene u ponašanju, poput agorafobije, da bi izbjegla okruženje ili situacije u kojima se boji da bi moglo doći do napada panike.
Karakteristike GAD-a
Glavna značajka GAD-a je pretjerana i sveprisutna briga o svakodnevnim životnim događajima. Tu je brigu teško kontrolirati, a zabrinjavajuće misli mogu postati neukrotive.
Da bi se dijagnosticirala GAD, briga i tjeskoba moraju trajati više od šest mjeseci i ometati svakodnevno funkcioniranje. Osobi s GAD-om mogu prevladati briga i tjeskoba, što joj otežava izvršavanje radnih zadataka, održavanje zdravih odnosa i brigu o sebi.
S GAD-om osoba može imati fizičke simptome, ali se razlikuju od onih s paničnim poremećajem. Uobičajeni primjeri ovih fizičkih simptoma uključuju:
- Kronične glavobolje
- Problemi s probavom poput proljeva ili nelagode u želucu
- Umor
- Razdražljivost
- Napetost mišića
- Nemir
- Problemi sa spavanjem (poteškoće sa padanjem ili spavanjem)
Fokus brige u GAD-u općenito okružuje uobičajene životne okolnosti - financije, pitanja posla, djecu, zdravlje - za razliku od paničnog poremećaja, kada se briga dogodi spontano i / ili usredotoči na to kada će se dogoditi sljedeći napad panike.
Suživot uvjeta
Moguće je imati i panični poremećaj i GAD. Također je neuobičajeno da se panični poremećaji i GAD istodobno javljaju s poremećajima raspoloženja poput velikog depresivnog poremećaja, drugim anksioznim poremećajima poput socijalnog anksioznog poremećaja ili poremećaja upotrebe tvari.
Daljnja komplikacija slike je da neka medicinska stanja poput preaktivne štitnjače (hipertireoza), bolesti srca, bolesti pluća ili neurološke bolesti poput moždanog udara mogu oponašati simptome paničnog poremećaja ili GAD-a. Zbog toga je važno potražiti njegu kod zdravstvenog radnika kako bi se osigurala pravilna procjena i dijagnoza te započeti tečaj liječenja.
Riječ iz vrlo dobrog
Simptomi paničnog poremećaja i GAD-a mogu biti onesposobljavajući, utječući i na kvalitetu života i na svakodnevno funkcioniranje osobe. No, dobra vijest je da velika većina ljudi s paničnim poremećajem ili GAD-om profesionalnim liječenjem može dobiti značajno olakšanje od svojih simptoma. Što je ranije postavljena dijagnoza i započne liječenje, to bolje.
Ako imate simptome paničnog poremećaja, GAD-a ili oboje, obratite se svom liječniku ili drugom liječniku. Ponekad je najteži korak započeti i pružiti ruku, ali bit ćete sretni što jeste.
9 najboljih programa internetske terapije Isprobali smo, testirali i napisali nepristrane recenzije najboljih internetskih programa terapije, uključujući Talkspace, Betterhelp i Regain.