Što je napad panike?
Napad panike je iznenadan i intenzivan osjećaj terora, straha ili strepnje, bez prisutnosti stvarne opasnosti. Simptomi napadaja panike obično se dogode iznenada, dosežu vrhunac u roku od 10 minuta, a zatim popuštaju. Međutim, neki napadi mogu trajati dulje ili se mogu dogoditi uzastopno, što otežava određivanje kada jedan napad završava, a drugi započinje.
Svatko može doživjeti napad panike. Napad ponekad može izazvati određeni događaj, ali ti napadi mogu biti i simptom anksioznih poremećaja poput paničnog poremećaja ili agorafobije.
Simptomi
Napadi panike obično se pojave iznenada i dovedu do intenzivnog osjećaja straha. Obično traju oko 10 do 20 minuta, ali u nekim slučajevima mogu trajati i duže. Iskustvo se može razlikovati od jedne osobe do druge, ali neki od najčešćih simptoma uključuju:
- Bol ili nelagoda u prsima
- Jeza ili vruće senzacije
- Osjećaj gušenja
- Osjećaj vrtoglavice, nesigurnosti, vrtoglavice ili nesvjestice
- Strah od umiranja
- Strah od gubitka kontrole ili ludovanja
- Osjećaj nestvarnosti (derealizacija) ili odvojenost od sebe (depersonalizacija)
- Mučnina ili trbušna nevolja
- Osjećaji utrnulosti ili trnaca (parestezije)
- Palpitacije, lupanje srca ili ubrzani rad srca
- Osjećaji otežanog disanja ili gušenja
- Znojenje
- Drhtanje ili tresenje
Dijagnoza
Prema Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje, peto izdanje (DSM-5), napadaj panike karakterizira "nalet intenzivnog straha ili intenzivne nelagode koja doseže vrhunac u roku od nekoliko minuta" i uključuje četiri ili više gore navedenih simptoma. Prisutnost manje od četiri simptoma može se smatrati a ograničeni simptom napad panike.
Važno je napomenuti da mnogi ljudi tijekom života mogu doživjeti napad panike jednom ili čak nekoliko puta, ali neće dobiti dijagnozu mentalnog zdravstvenog stanja. Da bi se, primjerice, mogla postaviti dijagnoza paničnog poremećaja, osoba mora doživjeti ponavljajuće, neočekivane napade panike koji nisu uzrokovani učincima droga, alkohola ili drugog medicinskog ili psihološkog stanja.
Moguće je imati nekoliko izoliranih napada panike bez ponavljanja. No, budući da simptomi slični panici mogu oponašati mnoge druge medicinske i psihološke poremećaje, važno je da svoje simptome pregledate kod svog liječnika.
Uzroci
Točni uzroci napadaja panike nisu poznati, ali postoji niz različitih čimbenika za koje se vjeruje da igraju ulogu. To uključuje:
- Kemija mozga
- Genetika i obiteljska povijest
- Životni stres
- Osobnost i temperament
Ako ste skloniji osjetljivosti na stres ili često doživljavate negativne emocije, vjerojatnije ćete doživjeti napade panike. Ljudi koji imaju članove obitelji s anksioznim poremećajima mogu također vjerojatnije doživjeti napade panike, što sugerira da postoji genetska komponenta.
Žene također imaju veću vjerojatnost od muškaraca da razviju tjeskobna stanja poput paničnog poremećaja. Kao rezultat toga, stručnjaci preporučuju da se žene i djevojke u dobi od 13 godina i starije pregledaju na anksiozna stanja.
Vrste
Jedan od načina na koji su napadi panike okarakterizirani u različite vrste je sljedeći:
- Spontani ili neizlječeni napadi panike događaju se bez upozorenja ili "iz vedra neba". Uz napad nisu povezani nikakvi situacijski ili okolišni okidači. Ove se vrste napadaja panike mogu pojaviti čak i tijekom spavanja.
- Situacijski vezani napadi panike nastaju pri stvarnoj ili očekivanoj izloženosti određenim situacijama. Te situacije postaju znakovi ili okidači za epizodu panike. Na primjer, osoba koja se boji zatvorenih prostora može doživjeti napadaj panike prilikom ulaska ili razmišljanja o ulasku u dizalo.
- Situacijski predisponirani napadi panike ne događaju se uvijek odmah nakon izlaganja situaciji ili strahu od straha, no vjerojatnije je da će osoba doživjeti napad u takvim situacijama. Na primjer, osoba koja se boji straha od socijalnih situacija, ali koja ne doživljava epizodu panike u svakoj socijalnoj situaciji ili koja doživi odgođeni napad nakon što je dulje vrijeme bila u socijalnom okruženju.
Liječenje
Liječenje napadaja panike može uključivati psihoterapiju, lijekove ili kombinaciju oboje. Mogućnosti liječenja usmjerene su na smanjenje učestalosti i intenziteta ovih napada. Opcije liječenja koje vam preporučuje liječnik mogu ovisiti o raznim čimbenicima, uključujući dijagnozu, povijest, sklonosti i težinu simptoma.
Psihoterapija
Postoje različite vrste terapije koje se mogu koristiti, ali pristup poznat kao kognitivna bihevioralna terapija (CBT) često se preporučuje za napade panike i anksiozne poremećaje. CBT je usmjeren na pomoć ljudima da prepoznaju misli koje doprinose osjećaju straha i tjeskobe i zamijeni ih korisnijim, realnijim. Kroz ovaj proces ljudi mogu naučiti da stvari koje pokreću ove napade nisu toliko zastrašujuće kao što su prije vjerovali.
Lijekovi
Vaš liječnik također može propisati određene lijekove koji pomažu u liječenju nekih simptoma koji bi mogli biti povezani s vašim napadima panike. Neki od lijekova koji vam mogu biti propisani uključuju:
- Antidepresivi kao što su selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI) poput Zoloft (sertralin) i Prozac (fluoksetin) ako i vi imate simptome depresije
- Lijekovi protiv anksioznosti koji djeluju depresivno na središnji živčani sustav, uključujući benzodiazepine kao što je Xanax (alprazolam)
Snalaženje
Postoje i koraci koje možete poduzeti ako imate napad panike ili se bojite da biste ga mogli imati. Neke korisne strategije koje možete isprobati uključuju:
- Duboko disanje: To može pomoći u sprječavanju ubrzanog disanja ili hiperventilacije koja se često događa tijekom napada panike
- Pažljivost: To uključuje uzemljenje sebe i osvješćivanje onoga što se trenutno događa s vašim tijelom
- Progresivno opuštanje mišića: To uključuje napinjanje, a zatim i opuštanje mišića u cijelom tijelu; kada se redovito vježbate, možete naučiti kako izazvati opuštajući odgovor kada ste tjeskobni ili stresni
- Vizualizacija: To uključuje razmišljanje o nečemu što se vama čini smirujućim i opuštajućim; predstavljanje ove scene u vašem umu može vam pomoći da proizvedete opuštajući odgovor na borbu protiv osjećaja straha
Riječ iz vrlo dobrog
Napadi panike mogu biti uznemirujući, ali pomoć je dostupna. Razgovarajte sa svojim liječnikom o mogućnostima liječenja i istražite neke tehnike opuštanja koje možete koristiti da biste ostali mirni kada ste suočeni sa situacijom koja izaziva tjeskobu.
Ako se vi ili voljena osoba borite s napadima panike, obratite se Nacionalnoj liniji za pomoć (SAMHSA) Uprave za zlouporabu opojnih sredstava i mentalno zdravlje na 1-800-662-4357 za informacije o ustanovama za podršku i liječenje u vašem području.
Dodatne resurse za mentalno zdravlje potražite u našoj nacionalnoj bazi podataka linija za pomoć.
