Što je agorafobija?
Agorafobija je anksiozni poremećaj koji uključuje ekstremni i iracionalni strah da nećete moći pobjeći iz teške ili neugodne situacije u slučaju da se razviju simptomi slični panici ili drugi onesposobljavajući simptomi. Poremećaj je obilježen tjeskobom zbog koje ljudi izbjegavaju situacije u kojima bi se mogli osjećati uspaničeno, zarobljeno, bespomoćno ili posramljeno. Može se pojaviti samostalno ili uz neko drugo mentalno zdravstveno stanje, poput paničnog poremećaja.
Taj strah često dovodi do ustrajnog ponašanja izbjegavanja, u kojem se osoba počinje kloniti mnogih mjesta i situacija u kojima se boji da bi moglo doći do panike. Na primjer, neke često izbjegavane okolnosti uključuju vožnju automobilom, napuštanje udobnosti doma, kupujete u tržnom centru, putujete zrakoplovom ili jednostavno budete u gužvi.
Zbog ovih ponašanja izbjegavanja, život osobe s agorafobijom može postati vrlo restriktivan i izolirajući. Agorafobija može uvelike utjecati na osobni i profesionalni život osobe. Na primjer, pojačani strahovi i ponašanja izbjegavanja mogu otežati osobi s agorafobijom putovanje na posao ili u posjet obitelji i prijateljima. Čak i mali zadaci, poput odlaska u trgovinu, mogu postati izuzetno teški za obavljanje.
Strah i izbjegavanje mogu postati toliko jaki da se osoba s fobijom povuče u vlastiti dom.
Simptomi
Simptomi agorafobije mogu uključivati:
- Bojeći se odlaska od kuće
- Bojati se otvorenih prostora, mostova ili trgovačkih centara
- Strah od zatvorenih prostora ili zgrada
- Strah od odlaska od kuće ili samog u socijalnoj situaciji
- Strah od gubitka kontrole na javnom mjestu
- Strah od mjesta na kojima bi bijeg mogao biti težak
- Strah od javnog prijevoza
Te situacije gotovo uvijek pokreću anksiozni odgovor koji nije proporcionalan stvarnoj opasnosti koju situacija predstavlja.
Napadi panike često prethode nastupu agorafobije. Kad je prisiljena izdržati strahujuću situaciju, osoba može doživjeti napad panike koji uzrokuje simptome koji uključuju:
- Bol u prsima
- Zimica
- Proljev
- Vrtoglavica
- Osjećaj gušenja
- Osjećaji nestvarnosti
- Mučnina
- Utrnulost
- Ubrzan rad srca
- Kratkoća daha
- Znojenje
- Drhtanje
Vrste
Iako će mnogi oboljeli od agorafobije imati i panični poremećaj, moguće je dijagnosticirati agorafobiju, a da u anamnezi nema paničnog poremećaja. Kad se to dogodi, osoba još uvijek ima strah da ne zapne u situaciji kada bi pobjeći teško ili ponižavajuće. Međutim, općenito se ne boje imati punomoćnih napada panike.
Umjesto toga, mogu se bojati neke druge vrste uznemirujućeg simptoma tjeskobe ili drugih intenzivnih tjelesnih problema, poput povraćanja ili jake migrene. Na primjer, osoba se može bojati da će izgubiti kontrolu nad mokraćnim mjehurom u javnosti ili će se onesvijestiti bez ikakve pomoći.
Otprilike jedna trećina do polovice onih kojima je dijagnosticiran panični poremećaj također će razviti agorafobiju. Nacionalni institut za mentalno zdravlje (NIMH) izvještava da se agorafobija u bilo kojoj godini javlja kod približno 0,9% odraslih u populaciji SAD-a. Ovo se stanje obično razvija u odrasloj dobi. Međutim, agorafobija se može pojaviti i ranije u adolescenciji.
Agorafobija protiv ostalih fobija
Ponašanja izbjegavanja prisutna u agorafobiji razlikuju se od dijagnostičkih kriterija određene fobije. Na primjer:
- Osoba s agorafobijom može izbjeći putovanje zrakoplovom zbog straha od napada panike u avionu, a ne nužno zbog aerofobije ili straha od letenja.
- Osoba s agorafobijom može izbjegavati gužve, bojeći se neugodnosti napada panike pred puno ljudi. Takav strah nije isto što i socijalni anksiozni poremećaj, koji je zasebno mentalno zdravstveno stanje koje uključuje anksioznost zbog negativne procjene od strane drugih.
Uzroci
Točni uzroci agorafobije nisu poznati, ali postoji niz čimbenika rizika koji mogu povećati rizik od razvoja ovog stanja. To uključuje:
- Imati drugi anksiozni poremećaj kao što je generalizirani anksiozni poremećaj ili socijalni anksiozni poremećaj
- Još jedna fobija
- Obiteljska povijest agorafobije
- Povijest zlostavljanja ili traume
- Kemija mozga
Naučene asocijacije također mogu igrati ulogu u razvoju agorafobije. Doživljavanje napada panike u određenoj situaciji ili okruženju može dovesti do straha da će se takva reakcija ponoviti u budućnosti.
Dijagnoza
Vaš će liječnik procijeniti vaše simptome i provjeriti postoje li osnovna zdravstvena stanja koja mogu uzrokovati vaše simptome. Možda će vas pitati o vašoj povijesti bolesti, a pitat ćete vas o prirodi, trajanju i ozbiljnosti simptoma anksioznosti.
Da bi vam se dijagnosticirala agorafobija, morate:
- Označili su strah u najmanje dvije različite situacije poput otvorenih prostora, gužve ili javnog prijevoza
- Neka agorafobična situacija gotovo uvijek izazove anksiozni odgovor kad ste u takvoj situaciji
- Imajte straha koji nije proporcionalan prijetnji
- Izložite ponašanja izbjegavanja ili nevolje koja remeti vaše uobičajene rutine, posao, školu i veze
- Iskusite ove simptome najmanje šest mjeseci
Simptomi se također ne smiju bolje objasniti drugim medicinskim ili psihičkim stanjem.
Liječenje
Ako se kod neke osobe razvije agorafobija s paničnim poremećajem, simptomi se obično počinju javljati u prvoj godini kada osoba počne imati ponavljane i trajne napade panike. Agorafobija se može pogoršati ako se ne liječi.
Za najbolje ishode u upravljanju agorafobijom i simptomima panike, važno je potražiti liječenje čim se simptomi pojave. Mogućnosti liječenja obično uključuju kombinaciju lijekova i psihoterapije.
Psihoterapija
Proces liječenja može uključivati određenu sustavnu desenzibilizaciju, u kojoj se osoba postupno suočava s izbjegnutim situacijama uz podršku i vodstvo svog terapeuta. Neka su istraživanja pokazala da je integriranje terapije izlaganjem s psihodinamičkim liječenjem bilo korisno kod paničnog poremećaja s agorafobijom. Mnogo puta će osoba bolje proći u suočavanju sa svojim strahovima ako je prati prijatelj s povjerenjem.
Lijekovi
Također se mogu propisati lijekovi koji pomažu u upravljanju određenim simptomima agorafobije. Ti lijekovi uključuju:
- Antidepresivi, uključujući selektivne inhibitore ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI), selektivne inhibitore serotonin-norepinefrina (SNRI) i tricikličke antidepresive
- Lijekovi protiv anksioznosti kao što su Klonopin (klonazepam) i Xanax (alpraksolam)
Snalaženje
Osim što tražite pomoć od stručnjaka za mentalno zdravlje, postoje i promjene u načinu života koje vam mogu pomoći da bolje upravljate simptomima agorafobije. To uključuje:
- Vježbanje tehnika upravljanja stresom poput dubokog disanja, vizualizacije i progresivnog opuštanja mišića kako bi se smanjila tjeskoba
- Prehrana zdrava i hranjiva
- Redovito tjelesno vježbanje
- Izbjegavanje droga i alkohola
- Ograničavanje unosa kofeina
Kroz podršku obitelji i prijatelja i stručnu pomoć, osoba koja se bori s agorafobijom može početi upravljati svojim stanjem. Kroz lijekove i psihoterapiju, osoba s agorafobijom može očekivati da će na kraju doživjeti manje napadaja panike, manje ponašanja izbjegavanja i povratak u neovisniji i aktivniji život.
Ako se vi ili voljena osoba borite s agorafobijom, obratite se Nacionalnoj liniji za pomoć Uprave za zlouporabu opojnih sredstava i mentalno zdravlje (SAMHSA) na 1-800-662-4357 za informacije o ustanovama za podršku i liječenje u vašem području.
Dodatne resurse za mentalno zdravlje potražite u našoj nacionalnoj bazi podataka linija za pomoć.
