Što je osobnost?
Sama riječ osobnost potječe od latinske riječi persona, koji se odnosi na kazališnu masku koju izvođači nose kako bi projicirali različite uloge ili prikrili svoj identitet.
U osnovi je osobnost karakteristični obrasci misli, osjećaja i ponašanja koji osobu čine jedinstvenom. Vjeruje se da osobnost proizlazi iz pojedinca i ostaje prilično dosljedna tijekom cijelog života.
Iako postoji mnogo različitih definicija osobnosti, većina se usredotočuje na obrazac ponašanja i karakteristike koji mogu pomoći predvidjeti i objasniti čovjekovo ponašanje.
Objašnjenja za osobnost mogu se usredotočiti na razne utjecaje, od genetskih objašnjenja osobina ličnosti do uloge okoline i iskustva u oblikovanju osobnosti pojedinca.
Karakteristike osobnosti
Dakle, što točno čini osobnost? Osobine i obrasci mišljenja i osjećaja igraju važnu ulogu kao i sljedeće temeljne karakteristike ličnosti:
- Dosljednost: Općenito je prepoznatljiv red i pravilnost ponašanja. U osnovi, ljudi se ponašaju na isti način ili na sličan način u različitim situacijama.
- Psihološki i fiziološki: Osobnost je psihološki konstrukt, ali istraživanja sugeriraju da na nju utječu i biološki procesi i potrebe.
- Ponašanja i radnje: Osobnost ne utječe samo na to kako se krećemo i reagiramo u svojoj okolini, već i na to uzroci nas da djelujemo na određene načine.
- Višestruki izrazi: Osobnost se prikazuje ne samo u ponašanju. To se također može vidjeti u našim mislima, osjećajima, bliskim odnosima i drugim socijalnim interakcijama.
Kako se osobnost razvija
Postoji niz teorija o tome kako se osobnost razvija, a različite škole mišljenja u psihologiji utječu na mnoge od tih teorija. Neke od ovih glavnih perspektiva osobnosti uključuju sljedeće.
Teorije tipa
Teorije tipa su rane perspektive osobnosti. Te teorije sugeriraju da postoji ograničen broj "tipova ličnosti" koji su povezani s biološkim utjecajima, uključujući:
- Tip A: perfekcionist, nestrpljiv, natjecateljski, opsjednut poslom, usmjeren na postignuća, agresivan, pod stresom
- Tip B: nizak stres, ujednačen, fleksibilan, kreativan, prilagodljiv promjenama, pacijent, sklonost odugovlačenju
- Tip C: vrlo savjestan, perfekcionisti, bore se otkriti emocije (pozitivne i negativne)
- Tip D: osjećaji zabrinutosti, tuge, razdražljivosti, pesimistični izgledi, negativan samogovor, izbjegavanje socijalnih situacija, nedostatak samopouzdanja, strah od odbijanja, mračan izgled, beznađe
Teorije osobina
Teorije osobina imaju tendenciju promatrati osobnost kao rezultat unutarnjih karakteristika koje su genetski utemeljene i uključuju:
- Dogovorno: brine o drugima, osjeća empatiju, uživa pomagati drugima
- Savjesnost: visoka razina promišljenosti, dobra kontrola impulsa, ciljno usmjereno ponašanje
- Željan zadovoljiti: prilagodljiv, pasivan i sukladan
- Ekstraverzija: uzbudljivost, društvenost, pričljivost, asertivnost i velike količine emocionalne izražajnosti
- Zatvorenost u sebe: tiho, rezervirano
- Neurotizam: doživljava stres i dramatične promjene raspoloženja, osjeća tjeskobu, brine se zbog različitih stvari, lako se uznemirava, bori se za povratak nakon stresnih događaja
- Otvorenost: vrlo kreativan, otvoren za isprobavanje novih stvari, usredotočen je na rješavanje novih izazova
Psihodinamičke teorije
Psihodinamske teorije osobnosti pod velikim su utjecajem rada Sigmunda Freuda i ističu utjecaj nesvjesnog uma na osobnost. Psihodinamičke teorije uključuju teoriju psihoseksualnog stadija Sigmunda Freuda i faze psihosocijalnog razvoja Erika Eriksona.
Teorije ponašanja
Teorije ponašanja sugeriraju da je osobnost rezultat interakcije između pojedinca i okoline. Teoretičari ponašanja proučavaju uočljiva i mjerljiva ponašanja, često ignorirajući ulogu unutarnjih misli i osjećaja. Teoretičari ponašanja uključuju B.F. Skinnera i Johna B. Watsona.
Humanist
Humanističke teorije ističu važnost slobodne volje i individualnog iskustva u razvoju osobnosti. Među teoretičare humanista ubrajaju se Carl Rogers i Abraham Maslow.
Primjene u psihologiji
Istraživanje osobnosti može donijeti fascinantan uvid u to kako se osobnost razvija i mijenja tijekom života. Ovo istraživanje također može imati važne praktične primjene u stvarnom svijetu.
Na primjer, procjene osobnosti često se koriste kako bi pomogle ljudima da nauče više o sebi i svojim jedinstvenim snagama, slabostima i preferencijama. Neke procjene mogu gledati na to kako se ljudi rangiraju prema određenim osobinama, poput toga jesu li visoki u ekstroverziji, savjesnosti ili otvorenosti.
Druge procjene mogu mjeriti kako se specifični aspekti ličnosti mijenjaju tijekom razvoja. Takve se procjene osobnosti mogu koristiti i za pomoć ljudima da utvrde u kojoj bi karijeri mogli uživati, koliko bi se dobro mogli ponašati u određenim radnim ulogama ili koliko je učinkovit oblik psihoterapije bio.
Tip osobnosti također može imati veze s vašim zdravljem, uključujući koliko često posjećujete liječnika i kako se nosite sa stresom. Istraživači su otkrili da određene osobine ličnosti mogu biti povezane s bolestima i zdravstvenim ponašanjem.
Riječ iz vrlo dobrog
Razumijevanje psihologije osobnosti puno je više od puke akademske vježbe. Nalazi istraživanja osobnosti mogu imati važnu primjenu, među ostalim, u svijetu medicine, zdravstva, poslovanja, ekonomije, tehnologije. Izgradnjom boljeg razumijevanja kako osobnost funkcionira, možemo tražiti nove načine za poboljšanje osobnog i javnog zdravlja.
