Pohađanje fakulteta za većinu je učenika obično zabavno i uzbudljivo vrijeme. Fakultetske godine često podrazumijevaju učenje više o predmetima koji vas zanimaju, širenje vašeg društvenog kruga i otkrivanje tko ste dok prelazite u odraslu dob. Naravno, studenti se također susreću s mnogim stresorima i izazovima. Predavanja mogu biti teška, odnosi se mogu promijeniti, a držanje koraka s vašim novim odgovornostima može dovesti do velikog stresa.
Fakultetsko iskustvo može biti još stresnije ako se borite sa simptomima paničnog poremećaja. Možda se osjećate posramljeno zbog svojih simptoma anksioznosti i pokušajte ih sakriti od drugih učenika. Možda ste zabrinuti zbog punog napada panike dok ste u nastavi ili na nekom društvenom događaju.
Unatoč ovom dodatnom stresu, ljudi s paničnim poremećajem mogu imati vremena za vrijeme boravka na fakultetu. Slijedi nekoliko savjeta za upravljanje paničnim poremećajem tijekom pohađanja fakulteta:
Traženje pomoći na fakultetu
Većina fakulteta i sveučilišta nude usluge savjetovanja u kampusu. Takva pomoć može se pružiti kroz određene programe visokog obrazovanja. Na primjer, doktorski programi kliničke psihologije i savjetovanja često imaju nadglednike koji pružaju besplatne ili jeftine usluge. Uz to, mnogi fakulteti i sveučilišta imaju domove zdravlja koji mogu pružati psihološke usluge.
Većina koledža i sveučilišta pruža niz usluga mentalnog zdravlja koje su dostupne studentima i koje su istovremeno kvalitetne i povoljne.
Čak i ako usluge savjetovanja nisu dostupne u kampusu, sveučilišni zdravstveni centar trebao bi vam moći pružiti informacije o obližnjim klinikama i terapeutima.
Lokalni stručnjaci za mentalno zdravlje također se mogu pronaći pretraživanjem na mreži ili u imeniku. Može vam trebati neko vrijeme da biste dogovorili sastanak, pa ga pokušajte kontaktirati čim se pojave simptomi. Što prije dobijete pomoć, brže možete očekivati da ćete se početi nositi s napadima panike.
Odredite plan suočavanja
Nakon što nađete stručnu pomoć i postavite odgovarajuću dijagnozu, vrijeme je da odredite plan za suočavanje. Na primjer, možete se početi nositi sa svojim simptomima pohađanjem redovito zakazanih terapijskih sesija, odlaskom u grupe za podršku tjeskobi i slijeđenjem vašeg plana lijekova na recept.
Kada utvrđujete svoj plan suočavanja, razmotrite što je najproblematičnije i odlučite o načinima na koje možete početi raditi na tim pitanjima.
Na primjer, možda ćete se najviše brinuti o napadu panike u nastavi. Vještine snalaženja u predavanjima mogu uključivati sjedenje blizu vrata, tako da možete proći kroz nekoliko minuta dok prolazite kroz napad panike. Možda ćete htjeti isprobati vježbe disanja, jer ih je jednostavno vježbati, a mogu se izvoditi, a da to nitko ne primijeti i mogu vam pomoći smanjiti tjeskobu.
Dok iskušavate različite načine kako se nositi s paničnim poremećajem, iskusit ćete neke neuspjehe i napredovati. To bi trebalo očekivati i samo će vam pomoći da bolje razumijete sebe i kako upravljate svojim stanjem.
Bilo bi korisno pratiti vaš napredak pomoću dnevnika ili dnevnika napada panike. Vođenje evidencije o svojim iskustvima može vam pomoći u određivanju okidača, najkorisnijih strategija suočavanja i ukupnog napretka.
Odnosi i panični poremećaj
Od profesora, kolega iz razreda, kolega, prijatelja i romantičnih interesa, veze često igraju veliku ulogu u životu studenta.
Suočavanje sa simptomima paničnog poremećaja može potencijalno ometati vaše različite odnose. Međutim, moguće je imati zdrave veze dok se nosite s paničnim poremećajem na fakultetu.
Mnogi ljudi s paničnim poremećajem odlučili su svoje simptome držati u tajnosti, bojeći se onoga što će im drugi strogo presuditi zbog njihovog stanja. Na mnogo načina može biti najbolje ne govoriti drugima o svom paničnom poremećaju dok ih ne upoznate. Nažalost, postoje mnogi mitovi o paničnom poremećaju koji mogu zamagliti poglede drugih. Objasnite svoje stanje samo onima s kojima ste razvili blizak odnos.
Briga o sebi
Uz svu zauzetost i potencijalni stres na fakultetu, svakako izdvojite malo vremena za svoje osobne potrebe.
Vaša rutina samopomoći može uključivati aktivnosti koje jačaju i njeguju fizičke, kreativne, duhovne i socijalne aspekte vašeg života. Evo nekoliko primjera:
- Fizički: dovoljno se odmarati, sudjelovati u redovitim vježbama i vježbati pravilnu prehranu
- Kreativni oglas: sat umjetnosti, pisanje časopisa ili sviranje instrumenta
- Duhovni: meditacija, čitanje inspirativnog materijala ili pohađanje vjerskih službi
- Društvene mreže: pridruživanje klubovima kampusa, sudjelovanje na koledž događajima i volontiranje
Bez obzira koje ste aktivnosti odabrali, svakako odvojite vrijeme za svoje osobno zdravlje i dobrobit.
Briga o sebi može vam pomoći smanjiti stres i tjeskobu. Uz to, prakticiranje samopomoći može vam pomoći da se bolje nosite s paničnim poremećajem dok ste na fakultetu.