Većina ljudi misli o samilosti prema sebi kao prema sebi. Iako je to zasigurno dio koncepta, suosjećanje sa sobom uključuje način povezivanja sa sobom na način koji vam omogućuje da postanete emocionalno fleksibilniji, sposobniji za snalaženje u izazovnim osjećajima i poboljšate svoju vezu sa sobom i drugima. Sposobnost suosjećajnog povezivanja sa sobom možda zvuči dovoljno lako, ali u stvari može biti popriličan izazov.
Možda će vam biti lako biti suosjećajan prema prijatelju ili voljenoj osobi kad vam se jave u osobnoj borbi ili izazovnoj situaciji. Vaš odgovor na njih može biti razumijevanje, nada, usmjeravanje i ohrabrenje.
Međutim, kad smo suočeni sa vlastitim životnim izazovima, obično smo malo grublji ili kritičniji prema sebi. Ispitujemo svoje misli i ponašanje na način koji može ostaviti da se osjećamo nedostojno, posramljeno i frustrirano sobom. U nastojanju da nastavimo ići naprijed, možemo si reći da se "dignemo" ili "prebolimo to". Iako nam je namjera pomoći u kretanju naprijed za vrijeme emocionalnih izazova, ovaj način odnosa prema sebi može stvoriti izvanrednu količinu stresa i postati značajna prepreka u našoj sposobnosti da iskusimo sreću u sebi i s drugima.
3 elementa suosjećanja
Dr. Kristin Neff, psihologinja i pionirska istraživačica na području samosuosjećanja, iznosi tri elementa samoosjećanja:
- Ljubaznost: Kad se ljudi koji prakticiraju samilost nalaze u izazovnim situacijama, prepoznaju da je biti nesavršen ili ponekad nedostajati. Sposobnost snalaženja u tim iskustvima bez da se spuštate element je suosjećanja.
- Čovječanstvo: Kad smo suočeni s izazovima, lako se možemo osjećati usamljeno u svom iskustvu, kao da se drugi ne bi mogli povezati s onim kroz što prolazimo. Ljudi koji prakticiraju samilost razumiju da su neki od ovih izazova dio zajedničkog ljudskog iskustva.
- Pažljivost: Vježbanje samilosti sa sobom uključuje mogućnost promatranja naših neugodnih emocija bez pretjerivanja ili zanemarivanja. Ovaj pažljiv i uravnotežen stav pomaže nam da ne postanemo emocionalno reaktivni.
Kako vježbati samilost
Postoje razne vježbe za koje dr. Neff sugerira da nam mogu pomoći da naučimo praksu samoosjećanja:
- Zamislite kako biste razgovarali s prijateljem. Lijepe riječi, nadu i ohrabrenje često možemo uputiti prijateljima ili voljenima. Kad prolazite kroz teško vrijeme, odvojite trenutak i razmislite kako biste mogli odgovoriti bliskom prijatelju ako prođe kroz sličnu situaciju.
- Postanite promatrač. U vremenima kada se osjećamo izazovno ili se emocionalno borimo, može se osjećati kao da jednostavno reagiramo i pokušavamo emocionalno preživjeti trenutak. Usporavanjem možemo napraviti mali korak unatrag kako bismo promatrali svoje iskustvo. Pogled na širu sliku može nam pomoći da stvari budu perspektivne i da vidimo važne informacije koje su u protivnom možda propuštene.
- Promijenite svoj razgovor. Primijetite kako razgovarate sami sa sobom u trenucima kada doživljavate negativne emocije. Radite na tome da svoje kritičke izjave preoblikujete na pozitivniji, njegujući način. Ovaj novi ton možda više zvuči kao mentor ili zagovornik, nego kao kritičar ili sudac.
- Vodite dnevnik i ispisujte ga. Svaki dan uzmite vremena da napišete neke izazove s kojima se suočavate. Zabilježite trenutke dok vaš um nastoji zalutati u kritične izjave ili se počinjete osjećati usamljeno u svojim iskustvima. Kao što biste to učinili sa samopričanjem, namjerno preoblikujte sve kritičke izjave nježnijim, razumljivijim tonom kako biste vidjeli kako se to može osjećati drugačije.
- Postanite jasni što želite. Dok vježbate načine kako kritičke misli preoblikovati u njegujući samogovor, možete započeti otkrivanje tragova o tome što trebate i želite. Odvojite trenutak da razmislite o onome što želite, trebate ili za čim želite u svom životu. Pojašnjenje ovih potreba pomoći će vam da se usredotočite na to kamo želite ići i na što radite, pomažući u povećanju motivacije i sreće.
- Pazi na sebe. Ponekad se brinemo o drugima i previdimo ili potpuno zanemarimo potrebu da se brinemo o sebi. Kada vježbate samilost, prepoznajete da i vas treba ispuniti i dostojni ste sudjelovanja u tim ponašanjima samopomoći. Sposobnost uspostavljanja praksi samopomoći može smanjiti želju za sudjelovanjem u nezdravom ponašanju u suočavanju s izazovima i stresom.
Učinak samilosti na vaše osjećaje
Kao praksa, suosjećanje sa sobom može biti korisno u regulaciji vaših osjećaja.
Pomaže u smirivanju negativnih emocija
Utvrđeno je da praksa suosjećanja, posebno suosjećajnog razmišljanja, proizvodi korisne psihološke promjene negativnih osjećaja. Korištenje tehnika suosjećanja može pomoći smiriti iskustvo negativnih emocija i omogućiti ljudima da se sjete da nisu sami u svojim iskustvima povrijeđenosti, boli i gubitka. U praksi suosjećajnih izjava i ponovne procjene, osjećaj negativne emocije može se osjećati smireno, stvarajući prostor za pažljivo promatranje i zdravo donošenje odluka.
Vježbanje suosjećanja također može omogućiti isticanje kreativnosti i motivacije.
Pomaže u povećanju pozitivnih emocija
Utvrđeno je da suosjećanje sa sobom potiče pozitivne osjećaje, posebno umirujuće, tople i sigurne osjećaje. Iako ovo sigurno može pomoći u vremenima nevolje, može biti korisno i u našim svakodnevnim životnim praksama. Doživljavamo svakodnevne interakcije u svom osobnom životu, na poslu ili čak s nepoznatim ljudima koji mogu potaknuti reaktivni emocionalni odgovor. Korištenje tehnika suosjećanja može nam omogućiti da budemo pažljiviji prema sebi i donošenju odluka, što rezultira uravnoteženijom i pozitivnijom interakcijom s drugima.
Potražite savjet od podcast-a Verywell Mind
Voditeljica glavne urednice i terapeutkinje Amy Morin, LCSW, ova epizoda podkasta The Verywell Mind dijeli kako možete biti ljubazniji prema sebi.
Riječ iz vrlo dobrog
Kao što opisuje dr. Neff, praksa suosjećanja prema sebi može se razlikovati od svega što ste prije radili. Iako se tehnike koriste kako bi nam pomogle da se bolje povežemo sa sobom i bolje se snalazimo u izazovnim emocionalnim iskustvima, možda ćete se osjećati pomalo neugodno kad počnete vježbati neke od ovih metoda. Budite strpljivi prema sebi i imajte na umu da ne možemo kontrolirati svaki aspekt svog života, uključujući i to koliko smo brzi u stanju transformirati stare, samokritične navike u nove, zdrave i suosjećajne navike.
Traženje veće sreće kroz praksu suosjećanja samo je sebi i onima oko sebe. Prakticirajući samilost, možda ćete otkriti da interakcije s drugima omekšavaju i postaju manje reaktivne, možda ćete biti spremni krenuti naprijed u području koje ste prije osjećali pomalo zapelo. Zapravo, sreću možete početi doživljavati dok tražite nove, zdrave načine života i odnosa prema sebi.
