Što je nesvjesno?
U psihoanalitičkoj teoriji ličnosti Sigmunda Freuda, nesvjesni um se definira kao rezervoar osjećaja, misli, poriva i sjećanja izvan svijesti.
Unutar ovog razumijevanja, većina sadržaja nesvjesnog smatra se neprihvatljivim ili neugodnim, poput osjećaja boli, tjeskobe ili sukoba. Freud je vjerovao da nesvjesno i dalje utječe na ponašanje iako ljudi nisu svjesni tih temeljnih utjecaja.
Kako radi
Kada konceptualiziramo nesvjesni um, može biti korisno usporediti um s ledenim brijegom. Sve iznad vode predstavlja svjesnu svjesnost dok sve ispod vode predstavlja nesvjesno.
Razmislite kako bi izgledao ledeni brijeg da ga možete vidjeti u cijelosti. Iznad vode zapravo je vidljiv samo mali dio sante leda. Ono što s površine ne možete vidjeti je ogromna količina leda koji čini glavninu sante leda, uronjenu duboko u vodu.
Stvari koje predstavljaju našu svjesnu svijest jednostavno su "vrh sante leda". Ostatak informacija koji su izvan svjesne svijesti leži ispod površine. Iako ove informacije možda neće biti svjesno dostupne, ipak utječu na trenutno ponašanje.
Utjecaj nesvjesnog
Nesvjesne misli, uvjerenja i osjećaji mogu potencijalno uzrokovati brojne probleme, uključujući:
- Bijes
- Pristranost
- Kompulzivna ponašanja
- Teške socijalne interakcije
- Nevolja
- Problemi u vezama
Freud je vjerovao da se mnogi naši osjećaji, želje i osjećaji potiskuju ili drže izvan svijesti jer jednostavno previše prijete. Freud je vjerovao da se ponekad te skrivene želje i želje daju do znanja kroz snove i lapsuse (zvani "Freudovi lapsusi").
Freud je također vjerovao da su svi naši osnovni instinkti i porivi također sadržani u nesvjesnom umu. Instinkti života i smrti, na primjer, pronađeni su u nesvjesnom. Životni instinkti, koji se ponekad nazivaju i spolni instinkti, povezani su s preživljavanjem. Instinkti smrti uključuju stvari poput misli na agresiju, traumu i opasnost.
Takvi se porivi drže izvan svijesti, jer ih naši svjesni umovi često smatraju neprihvatljivima ili iracionalnima. Kako bi ove nagone držao izvan svijesti, Freud je predložio ljudima da koriste niz različitih obrambenih mehanizama kako bi ih spriječili da se podignu do svijesti.
Koristi
Freud je vjerovao da je upoznavanje sadržaja nesvjesnog važno za ublažavanje psihološke tegobe. U novije vrijeme istraživači su istraživali različite tehnike kako bi vidjeli kako nesvjesni utjecaji mogu utjecati na ponašanje. Postoji nekoliko različitih načina na koje informacije iz nesvjesnog mogu biti dovedene u svjesnu svijest ili istraživači istraživani.
Slobodno udruženje
Freud je vjerovao da nesvjesne osjećaje može osvijestiti upotrebom tehnike koja se naziva slobodno udruživanje. Zamolio je pacijente da se opuste i kažu sve što im padne na pamet, bez obzira na to koliko bi to moglo biti trivijalno, nebitno ili neugodno.
Tragom tih tokova misli Freud je vjerovao da može otkriti sadržaj nesvjesnog uma tamo gdje postoje potisnute želje i bolna sjećanja iz djetinjstva.
Tumačenje snova
Freud je također sugerirao da su snovi još jedan put do nesvjesnog. Iako se informacije iz nesvjesnog uma ponekad mogu pojaviti u snovima, on je vjerovao da su često u prikrivenom obliku.
Kao takvo, s Freudove točke gledišta, tumačenje snova zahtijevalo bi ispitivanje doslovnog sadržaja sna (poznatog kao manifestni sadržaj) kako bi se pokušalo otkriti skriveno, nesvjesno značenje sna (latentni sadržaj).
Freud je također vjerovao da su snovi oblik ispunjenja želja. Budući da se ti nesvjesni porivi nisu mogli izraziti u budnom životu, vjerovao je da izraz pronalaze u snovima.
Kontinuirano suzbijanje bljeska
Suvremena istraživanja kognitivne psihologije pokazala su da čak i percepcije kojih se svjesno ne pridržavamo mogu imati snažan utjecaj na ponašanje. Koristeći tehniku koja se naziva kontinuirano suzbijanje bljeskalica, istraživači mogu prikazati sliku bez da je ljudi svjesno vide, jer im umjesto toga odvlači pažnju drugi vizualni prikaz.
Istraživanje je pokazalo da će ljudi određeni vizualni prikaz ocjenjivati negativnije kad se upare s negativnom ili manje poželjnom "nevidljivom" slikom (poput slike bijesnog lica). Iako ljudi nemaju svjesnu svijest da čak vide i te negativne slike, izlaganje njima još uvijek utječe na njihovo ponašanje i izbore.
Potencijalne zamke
Sama ideja postojanja nesvjesnog nije bila bez kontroverzi. Brojni istraživači kritizirali su pojam i osporavaju da zapravo uopće postoji nesvjesni um.
U novije vrijeme na polju kognitivne psihologije, istraživači su se usredotočili na automatske i implicitne funkcije kako bi opisali stvari koje su se prije pripisivale nesvjesnom. Prema ovom pristupu, postoje mnoge kognitivne funkcije koje se odvijaju izvan naše svjesne svijesti. Ovo istraživanje možda ne podržava Freudovu konceptualizaciju nesvjesnog uma, ali nudi dokaze da stvari kojih svjesno nismo svjesni mogu još uvijek imati utjecaja na naše ponašanje.
Jedna od glavnih zamki Freudova rada je nedostatak znanstvene metodologije u razvoju njegovih teorija.Mnoge njegove ideje temeljile su se na studijama slučaja ili zapažanjima pojedinca. Za razliku od ranih psihoanalitičkih pristupa nesvjesnom, suvremena istraživanja u polju kognitivne psihologije pokrenuta su znanstvenim istraživanjima i empirijskim podacima koji podupiru postojanje tih automatskih kognitivnih procesa.
Povijest nesvjesnog
Ideja da postoje sile izvan svjesne svijesti postoji tisućama godina. Izraz "nesvjesno" prvi je smislio filozof Friedrich Schelling krajem 18. stoljeća, a kasnije ga je na engleski preveo pjesnik Samuel Taylor Coleridge.
Unutar područja psihologije, pojam nesvjesnih utjecaja dotakli su se mislioci, uključujući Williama Jamesa i Wilhelma Wundta, ali Freud je taj koji je popularizirao tu ideju i učinio je središnjom komponentom svog psihoanalitičkog pristupa psihologiji.
Švicarski psihijatar Carl Jung također je vjerovao da nesvjesno igra važnu ulogu u oblikovanju osobnosti. Međutim, vjerovao je da postoji osobno nesvjesno koje se sastoji od potisnutih ili zaboravljenih sjećanja i poriva pojedinca, kao i od onoga što je nazivao kolektivnim nesvjesnim. Rečeno je da kolektivno nesvjesno sadrži naslijeđena sjećanja predaka zajednička cijelom čovječanstvu.
Iako su mnoge Freudove ideje od tada pale u nemilost, moderni psiholozi nastavljaju istraživati utjecaje nesvjesnih mentalnih procesa, uključujući povezane teme poput nesvjesne pristranosti, implicitnog pamćenja, implicitnih stavova, pripremanja i nesvjesnog učenja.
Riječ iz vrlo dobrog
Iako Sigmund Freud nije izmislio koncept nesvjesnog uma, on ga je popularizirao do te mjere da je sada u velikoj mjeri povezan s njegovim psihoanalitičkim teorijama. Pojam nesvjesnog i dalje igra ulogu u modernoj psihologiji dok istraživači nastoje razumjeti kako um djeluje izvan svjesne svjesnosti.