Glasovna komunikacija stvara jaču vezu od teksta, pokazuju studije

Ključni za poneti

• Nedavno istraživanje sugerira da razgovor telefonom ili putem računala stvara jaču društvenu vezu od komuniciranja tekstom ili e-poštom.
• Te socijalne veze i veze mogu pomoći dobrobiti, posebno trenutno kada su razine izolacije visoke.
• Ako telefonski pozivi nisu dio vaše svakodnevne rutine, jedan stručnjak kao motivaciju predlaže dogovaranje "sastanaka" s prijateljima.

U usporedbi s tekstnim porukama ili e-poštom, glasovna komunikacija nastoji stvoriti jaču društvenu vezu, prema naprednoj internetskoj publikaciji studije u Časopis za eksperimentalnu psihologiju.

Znanstvenici su tražili od 103 sudionika, i muških i ženskih, da se ponovno povežu sa starim prijateljem telefonom ili e-poštom, a drugoj skupini od 302 sudionika naloženo je "čavrljanje" s neznancem putem video, glasovne ili tekstualne komunikacije.

Otkrili su da su interakcije, uključujući razgovor putem telefona i videozapisa, stvorile čvršće društvene veze i minimalizirale nespretnost u usporedbi s onim putem e-pošte ili teksta. Sudionici su izvijestili da se osjećaju povezanije s osobom s kojom su razgovarali, čak i sa strancima.

Čak je i zamišljanje povezivanja s drugima pokazalo sklonost glasovnoj komunikaciji. U trećem dijelu studije, od 101 sudionika zatraženo je da razmisle o ponovnom povezivanju s pet starih prijatelja i kako bi željeli komunicirati.

Za prijatelje koji su sudionici predvidjeli da će se osjećati najviše povezanima, većina sudionika rekla je da bi radije telefonski poziv. Kako bi razgovori za koje su se brinuli mogli biti neugodniji, sudionici su uglavnom odabirali e-poštu.

Vrijednost glasa

Razmjena tekstualnih poruka svakodnevni je dio života mnogih ljudi u ovom trenutku, a istraživači ne sugeriraju da se ljudi odreknu te navike. No, za istinsko povezivanje s ljudima - umjesto za jednostavnu razmjenu informacija - ključna je vrijednost glasa, prema koautoru studije dr. Amitu Kumaru, docentu za marketing i psihologiju na Sveučilištu Texas u Austinu.

"Ljudi imaju tendenciju podcjenjivati ​​pozitivne relacijske posljedice upotrebe glasa u odnosu na sam tekst, što ih dovodi do toga da favoriziraju tipkanje, a ne da razgovaraju. Ali to je potencijalno nerazumno," objašnjava Kumar. "Ovdje je poruka za poneti: Upišite manje, razgovarajte više."

Dr. Amit Kumar

Ljudi imaju tendenciju podcjenjivati ​​pozitivne relacijske posljedice upotrebe glasa u odnosu na sam tekst, što ih navodi da više vole tipkati, a ne razgovarati. Ali to je potencijalno nerazumna preferencija. Poruka za poneti ovdje je: Upišite manje, razgovarajte više.

- dr. Amit Kumar

Iako se humor i zabrinutost zasigurno mogu provući kroz tekst, ipak mu nedostaje intonacija i nijansa razgovora, dodaje. I iznenađujuće, dodavanje videozapisa nije dodatni poticaj. U istraživanju nisu pronašli značajnu prepreku u vezi s time što su se mogli vidjeti. To je bio dobar, staromodni telefonski poziv koji je najbolje uspio.

"Glas osobe otkriva osobine topline i drugih emocionalnih iskustava koja ne možete dobiti kroz tekst", navodi Kumar. "Mogućnost vidjeti drugu osobu nije učinila da se ljudi osjećaju više povezanima nego ako su jednostavno razgovarali s njima. Glas neke osobe zaista je signal koji stvara razumijevanje i povezanost."

To se ne odnosi samo na društvene veze, dodaje. Prethodno istraživanje pokazalo je da se u mnogim drugim situacijama daje prednost glasu nad tekstom. Na primjer, jedno istraživanje pokazalo je da su zaposlenici za zapošljavanje ocijenili kandidate kompetentnijima i promišljenijima kad su prije čuli "nagib dizala", nego što su je pročitali - čak i kad je naputak bio potpuno isti.

U drugom eksperimentu sudionici su članove političke skupine ocijenili promišljenijima, sofisticiranijima i toplijima kad su slušali njihova objašnjenja, a ne ih čitali.

Dr. Amit Kumar

Glas osobe otkriva osobine topline i drugih osjećajnih iskustava koja ne možete dobiti kroz tekst.

- dr. Amit Kumar

Izolacijski protuotrov

Znanstvenici su priznali da bi nalazi studije mogli biti posebno važni upravo sada, kada COVID-19 čini da se ljudi osjećaju izoliraniji jedni od drugih. Početkom pandemije postojala je značajna zabrinutost zbog starijih ljudi koji se suočavaju s većim zdravstvenim rizicima zbog usamljenosti - i iako to ostaje problem, ispostavlja se da su i mlađi ljudi podjednako pogođeni.

Izvještaj centara za kontrolu i prevenciju bolesti objavljen u kolovozu pokazao je da su mlađe odrasle osobe, rasne / etničke manjine, osnovni radnici i neplaćeni odrasli njegovatelji izvijestili o nerazmjerno lošim ishodima mentalnog zdravlja, povećanoj upotrebi supstanci i povišenim samoubilačkim idejama.

Iako te skupine imaju najveći udarac, anksioznost i stres su široko rasprostranjeni, navodi se u izvješću. Od preko 5000 anketiranih odraslih osoba, 40% je izvijestilo da se bori s mentalnim zdravljem ili problemima s upotrebom supstanci.

Imati strategiju jednostavnu poput podizanja telefona i upućivanja poziva za socijalnu podršku je neophodno, ali ako to nije dio vaše uobičajene rutine, možda će vam trebati određena motivacija, prema riječima Paula Nestadta, docenta u Odjel za psihijatriju i bihevioralne znanosti na Medicinskom fakultetu Johns Hopkins.

"Trenutno je za druženje možda potrebno više napora, ironično", kaže. "Obično imamo više vremena, ali što se više izolirate, to teže može doći do ruke. Zbog toga je važno steći naviku i raditi ono što vam odgovara. Dogovorite sastanke s prijateljima ako je to to traje. "

Što ovo znači za vas

Kad je riječ o korištenju telefona za dobar staromodni glasovni poziv, možda niste u praksi. Možda se čak i osjećate neugodno zbog te ideje, ali zapravo čuti starog prijatelja može vam lijepo ojačati mentalno zdravlje. Jedan mali razgovor jednostavan je način da si pomognete i pomognete prijateljima, koji svi možda trenutno prolaze kroz slične okolnosti.