Ključni za poneti
- U odraslih, protein u mozgu nazvan BDNF potiče rast i preživljavanje živčanih stanica koje igraju važnu ulogu u zdravlju mozga i kognitivnoj funkciji.
- Po prvi su put znanstvenici razvili test za precizno predviđanje depresije i bipolarnog poremećaja na temelju razine BDNF.
- Autori studije vjeruju da bi liječnici mogli koristiti test za dijagnozu ovih stanja i praćenje uspjeha liječenja.
Znanstvenici sa Sveučilišta Južne Australije (UniSA) razvili su prvi svjetski test za objektivno otkrivanje poremećaja raspoloženja, mjerenjem razine proteina neurotrofnog faktora (BDNF) iz mozga u mozgu.
Studije su već utvrdile veze između niske razine zrelog neurotrofičnog faktora izvedenog iz mozga (mBDNF) i depresije, ali ovo je prvi put da su tri oblika BDNF proteina diferencirana u uzorcima krvi.
Zreli oblik ima zaštitni učinak na mozak i podržava rast neurona, ali druga dva oblika vežu se za različite receptore. Poznato je da uzrokuju upalu i oštećenje živaca.
Znanstvenici UniSA-e razvili su komplet koji može razlikovati tri oblika, a njihovi su nalazi, u suradnji sa Sveučilištem Adelaide u Australiji i Kunming Medical University u Kini, objavljeni u Časopis za psihijatrijska istraživanjaKažu da postoje snažni dokazi koji ukazuju na to da psihološki stres smanjuje mBDNF, što zauzvrat dovodi do depresije.
O studiji
Preko 200 ljudi sudjelovalo je u istraživanju, uključujući 90 pacijenata s kliničkom depresijom i 15 s bipolarnim poremećajem. Prema istraživačima, što je depresija bila teža, to je razina mBDNF bila niža u krvi pacijenata.
Uz to, zrele razine BDNF-a u bolesnika koji nisu bili na antidepresivima bile su niže od onih koji su uzimali antidepresive. Međutim, nije bilo razlike u razinama mBDNF između 14 osoba koje su imale pokušaje samoubojstva i 96 osoba u kontrolnoj skupini.
Jedna od autorica studije, neuroznanstvenica i biokemičarka, dr. Larisa Bobrovskaya, koja je izvanredna profesorica kliničkih zdravstvenih znanosti na UniSA-i, kaže da otkrića nisu iznenadila.
"Prethodne studije pokazale su slične veze između niske razine BDNF u serumu i depresije i bipolarnog poremećaja; međutim, mnoga od tih istraživanja koristila su komercijalno dostupne testove koji nisu vrlo specifični", kaže ona. "Koristili smo visoko specifičan test koji pokazuje zanemarivu unakrsnu reaktivnost sa sličnim molekulama u krvi."
Dr. Larisa Bobrovskaja
Razvoj objektivnih bioloških biljega za depresiju i bipolarne poremećaje bio bi vrijedan dodatak dijagnostičkom algoritmu i personaliziranoj strategiji liječenja u kliničkoj praksi.
- dr. Larisa BobrovskajaBobrovskaya primjećuje neka ograničenja u studiji. "Imali smo samo relativno mali broj pacijenata, pa naša otkrića trebaju biti potvrđena kod veće populacije pacijenata", kaže ona.
Daljnja bi se istraživanja trebala usredotočiti na razvoj panela perspektivnih biomarkera koji mogu pomoći u donošenju kliničkih odluka, dodaje ona, jer je mogućnost razvoja jednog jedinog biomarkera za procjenu i depresije i bipolarnog poremećaja mala zbog njihove višefaktorske prirode.
"Trenutno se dijagnoza depresije i bipolarnog poremećaja temelji na raznim kliničkim simptomima; takav je pristup prilično subjektivan i može dovesti do pogrešne dijagnoze i loših ishoda liječenja", kaže Bobrovskaya. "Razvoj objektivnih bioloških biljega za depresiju i bipolarne poremećaje bio bi vrijedan dodatak dijagnostičkom algoritmu i personaliziranoj strategiji liječenja u kliničkoj praksi."
Depresija i bipolarni poremećaj
Milijuni ljudi širom svijeta pogođeni su poremećajima raspoloženja, no istraživanja procjenjuju da je otprilike trećina ljudi s dijagnozom depresije otporna na antidepresive. Iako točni razlozi za to još uvijek nisu određeni, neravnoteža BDNF-a može biti faktor.
Veliki depresivni poremećaj ili klinička depresija, koji se najčešće naziva jednostavno depresija, jedan je od najčešćih poremećaja raspoloženja. Da bi vam se dijagnosticirala depresija, barem dva tjedna morate imati neke od uobičajenih simptoma.
Prema Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje (NIMH), to uključuje uporno tužno, tjeskobno ili "prazno" raspoloženje, osjećaje beznađa, razdražljivosti, osjećaje krivnje ili bezvrijednosti, smanjenu energiju ili umor te misli o smrti ili samoubojstvu ili pokušaji samoubojstva.
NIMH uključuje bipolarni poremećaj na svoj popis vrsta depresije, uz napomenu da se radi o drugom poremećaju raspoloženja. Netko s bipolarnim poremećajem doživi epizode izuzetno lošeg raspoloženja koje udovoljavaju kriterijima za veliku depresiju ("bipolarna depresija") - ali također imaju ekstremno povišena raspoloženja ("manija") ili lakši oblik ("hipomanija").
Aaron Tendler, dr. Med
Bipolarni poremećaj, poznat i kao manično-depresivna bolest, poremećaj je mozga koji uzrokuje značajne pomake u čovjekovom raspoloženju, energiji i sposobnosti funkcioniranja. Za razliku od uobičajenih uspona i padova kroz koje svi prolaze, bipolarni poremećaj narušava funkcioniranje i često rezultira hospitalizacijom.
- Aaron Tendler, dr. Med"Bipolarni poremećaj, poznat i kao manično-depresivna bolest, poremećaj je mozga koji uzrokuje značajne pomake u raspoloženju, energiji i sposobnosti čovjeka da funkcionira", kaže Aron Tendler, dr. Med., Glavni medicinski službenik Brainswaya. "Za razliku od uobičajenih uspona i padova kroz koje svi prolaze, bipolarni poremećaj narušava funkcioniranje i često rezultira hospitalizacijom."
Simptomi bipolarnog poremećaja razlikuju se od osobe do osobe, dodaje dr. Tendler, ali svi doživljavaju barem jednu epizodu abnormalnog i uporno povišenog, ekspanzivnog ili razdražljivog raspoloženja s povećanom energijom koja traje najmanje jedan tjedan.
"Tijekom epizode pacijenti mogu pokazati grandioznost, smanjenu potrebu za snom, pojačan ili prisiljen način, distraktivnost s loše povezanim misaonim procesima, psihomotorni nemir i povećanu uključenost u rizične ugodne aktivnosti", objašnjava dr. Tendler. "Pacijenti mogu patiti od popratne anksioznosti ili depresije, što nekome otežava prepoznavanje s čim ima posla."
Aaron Tendler, dr. Med
Bipolarni poremećaj i depresija često idu ruku pod ruku, jer bipolarni pacijenti karakteristično pokazuju diskretne depresivne epizode mnogo češće nego što pokazuju maniju.
- Aaron Tendler, dr. MedDijagnosticiranje bipolarnog poremećaja
Može biti teško dijagnosticirati bipolarni poremećaj, jer osoba treba doživjeti maničnu ili hipomaničnu epizodu, ali može proći dulje vrijeme bez da iskusi simptome.
"Manične epizode sastoje se od neopreznijeg ponašanja koje rezultira hospitalizacijom ili uhićenjima, dok su hipomanične epizode blaže", objašnjava dr. Tendler. "U oba slučaja, osoba također može doživjeti depresiju istovremeno s manijom, što je mješovita epizoda. Nažalost, bipolarni poremećaj i depresija često idu ruku pod ruku, jer bipolarni pacijenti karakteristično pokazuju diskretne depresivne epizode mnogo češće nego izlažu manije ".
Također može trebati vremena da se pronađe pravi način liječenja bipolarnog poremećaja, jer se simptomi razlikuju, a pacijenti često nemaju uvid, što procjenu napretka čini izazovom. "Liječenje bipolarnog poremećaja često zahtijeva kombinaciju različitih metoda, uključujući nekoliko lijekova za stabilizaciju raspoloženja, uz pažljivo praćenje simptoma i spavanja", kaže dr. Tendler.
Što ovo znači za vas
Ako mislite da imate depresiju ili bipolarni poremećaj, zakažite sastanak sa svojim liječnikom primarne zdravstvene zaštite. Moći će postaviti dijagnozu na temelju vaših simptoma (istodobno isključujući sve potencijalne uzroke) i uputiti se na specijaliziranijeg pružatelja usluga mentalnog zdravlja, poput psihijatra ili psihologa.
U početku vam se može osjećati nelagodno razgovarati sa svojim liječnikom o vašem mentalnom zdravlju, ali to je važan prvi korak. Uz pravu podršku i liječenje, uključujući navike samopomoći, možete se početi osjećati bolje i veseliti se svjetlijoj budućnosti.