Dječja psihologija jedna je od mnogih grana psihologije. Ova se posebna grana fokusira na um i ponašanje djece od prenatalnog razvoja do adolescencije. Dječja se psihologija bavi ne samo načinom na koji djeca fizički rastu, već i njihovim mentalnim, emocionalnim i socijalnim razvojem.
Povijest i razvoj
Povijesno gledano, na djecu se često gledalo jednostavno kao na manje verzije odraslih. Kad je Jean Piaget sugerirao da djeca zapravo misli drugačije nego odrasli, Albert Einstein proglasio je da je otkriće "toliko jednostavno da je o njemu mogao razmišljati samo genij".
Danas psiholozi prepoznaju da je dječja psihologija jedinstvena i složena, ali mnogi se razlikuju u pogledu jedinstvene perspektive koju zauzimaju kada pristupaju razvoju.
Stručnjaci se razlikuju u odgovorima na neka od većih pitanja u dječjoj psihologiji, poput toga jesu li ranija iskustva važnija od kasnijih ili priroda ili njega igraju veću ulogu u razvoju. Budući da djetinjstvo igra tako važnu ulogu tijekom ostatka života, nije čudno zašto je ova tema postala tako važna u psihologiji, sociologiji i obrazovanju.
Stručnjaci se usredotočuju samo na brojne utjecaje koji doprinose normalnom razvoju djeteta, ali i na razne čimbenike koji bi mogli dovesti do psiholoških problema tijekom djetinjstva. Samopoštovanje, škola, roditeljstvo, socijalni pritisci i drugi predmeti neizmjerno su zanimljivi dječjim psiholozima koji nastoje pomoći djeci da se razvijaju i rastu na zdrave i primjerene načine.
Glavni konteksti u dječjoj psihologiji
Ako ste poput većine ljudi, vjerojatno razmišljate o unutarnjim čimbenicima koji utječu na rast djeteta, poput genetike i osobnih karakteristika. Međutim, razvoj uključuje puno više od utjecaja koji proizlaze iz pojedinca. Čimbenici okoliša poput socijalnih odnosa i kulture u kojoj živimo također igraju bitnu ulogu.
Tri su glavna konteksta koja moramo uzeti u obzir u našoj analizi dječje psihologije.
Kulturni kontekst
Kultura u kojoj dijete živi doprinosi skupu vrijednosti, običaja, zajedničkih pretpostavki i načina života koji utječu na razvoj tijekom cijelog životnog vijeka. Kultura može igrati ulogu u odnosu djece prema roditeljima, vrsti obrazovanja koje dobivaju i vrsti dječje skrbi koja se pruža.
Socijalni sadržaj
Odnosi s vršnjacima i odraslima utječu na to kako djeca razmišljaju, uče i razvijaju se. Obitelji, škole i grupe vršnjaka čine važan dio društvenog konteksta.
Socioekonomski kontekst
Društveni sloj također može igrati glavnu ulogu u razvoju djeteta. Socioekonomski status (često skraćen kao SES) temelji se na nizu različitih čimbenika, uključujući koliko ljudi imaju obrazovanje, koliko novca zarađuju, posao koji obavljaju i gdje žive.
Djeca koja se odgajaju u kućanstvima s visokim socioekonomskim statusom imaju tendenciju da imaju veći pristup mogućnostima, dok djeca iz kućanstava s nižim socioekonomskim statusom mogu imati manji pristup stvarima poput zdravstvene zaštite, kvalitetne prehrane i obrazovanja. Takvi čimbenici mogu imati velik utjecaj na dječju psihologiju.
Zapamtite, sva tri ova konteksta neprestano su u interakciji. Iako dijete može imati manje prilika zbog niskog socioekonomskog statusa, obogaćivanje socijalnih odnosa i jake kulturne veze mogu pomoći u ispravljanju ove neravnoteže.
Bitni utjecaji
Dječja psihologija obuhvaća širok raspon tema, od genetskih utjecaja na ponašanje do socijalnih pritisaka na razvoj. Slijede samo neki od glavnih predmeta koji su ključni za proučavanje dječje psihologije:
- Kognitivni razvoj
- Utjecaji okoliša
- Rodne uloge
- Genetika
- Jezik
- Razvoj osobnosti
- Prenatalni razvoj
- Društveni rast
- Seksualni razvoj
Na primjer, dječji psiholozi mogu pogledati koje postavke i prakse brige o djeci vode do najboljih psiholoških ishoda ili bi mogli surađivati s djecom kako bi im pomogli razviti način razmišljanja o rastu.
Dječji psiholozi mogu se specijalizirati za pomaganje djeci u suočavanju sa određenim razvojnim problemima ili mogu zauzeti općenitiji pristup. U oba slučaja, ovi stručnjaci nastoje pomoći djeci da prevladaju potencijalne probleme i rastu na načine koji vode do zdravih ishoda.
Riječ iz vrlo dobrog
Razumjeti što djecu tjera da kukaju ogroman je zadatak, tako da je proučavanje dječje psihologije i široko i duboko. Cilj je proučiti brojne utjecaje koji kombiniraju i komuniciraju kako bi pomogli djeci da postanu onakva kakva jesu i upotrijebiti te informacije za poboljšanje roditeljstva, obrazovanja, brige o djeci, psihoterapije i drugih područja usmjerenih na dobrobit djece.
Čvrstim razumijevanjem načina na koji djeca rastu, razmišljaju i ponašaju se roditelji i stručnjaci koji rade s djecom mogu biti bolje pripremljeni za pomoć djeci u njezi.